Malo je automobila koji cijeli svoj radni vijek provedu u jednoj zemlji.
Obično se poslije par godina vozila prodaju i izvoze u inostranstvo gdje dobijaju nove vlasnike.
Na području Balkana je već godinama prisutan isti trend – najveći broj uvezenih polovnih automobila stiže iz Italije i Francuske.
Međutim, prema studiji kompanije za podatke o automobilima carVertical, vozila uvezena iz drugih zemalja često su predmet prevare sa kilometražom ili imaju skrivene nedostatke.
Većina uvezenih automobila na zapadnom Balkanu potiče iz Zapadne Еvrope i susjednih oblasti.
Od svih uvezenih vozila koje je carVertical provjerio u 2024. godini, 20,7 posto je uvezeno iz Italije, 20 posto iz Francuske, 11 posto iz Njemačke, 10,4 posto iz Švicarske i 7,4 posto iz Belgije.
"Italijanske i francuske marke kao što su Fiat, Renault i Peugeot izuzetno su popularne u Srbiji, što objašnjava zašto toliko vozila potiče sa tih tržišta. Italija, konkretno, nudi stabilnu ponudu polovnih vozila, dok Francuska ima dobro održavana vozila iz lizinga koja pronalaze put do kupaca u Istočnoj Еvropi", objašnjava Matas Buzelis, stručnjak za tržište automobila u kompaniji carVertical.
Također je čest uvoz iz Njemačke i Švicarske, jer ove zemlje nude širok spektar premijum i vozila srednje klase, često sa detaljnom servisnom historijom.
Sa druge strane, vozila iz Belgije i Holandije su tražena zbog rigoroznih propisa o održavanju, što garantuje da su u dobrom stanju.
Uprkos popularnosti uvoznih vozila među kupcima polovnjaka Buzelis upozorava da je rizično donositi ishitrene odluke bez detaljne provjere.
Veliki broj uvezenih vozila ima falsifikovanu kilometražu ili skrivene nedostatke. Za popravku velikog broja oštećenih automobila koriste se jeftini, neoriginalni dijelovi, što može uzrokovati probleme sa pouzdanošću u budućnosti.
Prema studiji kompanije carVertical, kod automobila uvezenih iz Slovenije u Srbiju, rizik od manipulacije kilometražom bio je veći, a 6,8 posto pregledanih vozila pokazalo je odstupanja.
U stopu je prate Italija (6,7%), Holandija (6,1%), Njemačka (5,1%) i Švicarska (3,6%).
Teško je utvrditi gdje je izvršena manipulacija kilometražom. Često se dešava da lokalni prodavci falsifikuju kilometražu kod automobila uvezenih iz inostranstva kako bi se vještački podigla cijena.
"Nepostojanje jedinstvene baze podataka o historiji vozila između različitih zemalja pogoduje nepoštenim prodavcima. Od suštinskog je značaja da pružaoci podataka i preduzeća dijele automobilske podatke radi povećanja transparentnosti na tržištu. Ponekad kupci nisu ni svjesni da je njihov auto iz uvoza. Ovo omogućava da se prikriju ozbiljni problemi kao što su prethodne saobraćajne nezgode, prava kilometraža ili čak podaci o krađi", upozorava Buzelis.
Kupcima se savjetuje da, pored provjere izvještaja o historiji vozila i potvrde njegovog porijekla, odvezu automobil kod mehaničara kako bi se utvrdilo njegovo stvarno stanje.
Istraživanjem su obuhvaćeni izvještaji o historiji automobila koje su klijenti kompanije carVertical kupili u periodu od 1. januara 2024. do 31. decembra 2024. godine.
Automobili iz uvoza su klasifikovani prema zemlji porijekla, izračunati su procenti i napravljena je rang-lista.
Zemlje najpodložnije prevarama sa kilometražom utvrđene su odabirom deset najvećih uvoznih tržišta u svakoj zemlji i njihovim rangiranjem na osnovu procenta vozila sa vraćenom kilometražom, navode u kompaniji carVertical.