ADVERTISEMENT

Do 2050. godine, evropski gradovi žele turizam koji uravnotežuje održivost, ekonomske i društvene dimenzije. To je bila poruka drugog dana Globalnog turističkog foruma, ključnog godišnjeg sastanka turističkih aktera iz cijelog svijeta.

"U nekim gradovima poput Venecije i Barcelone vidimo neku vrstu monokulturalizacije ekonomskih aktivnosti u centru grada koje možda više služe marketinškim interesima turista ili zadovoljavaju prehrambene navike turista, a ne stanovnika", rekla je Eleonora Orso, službenica za politiku u Eurocitiesu, mreži sa sjedištem u Briselu koja predstavlja više od 200 velikih evropskih gradova.

Evropa je u prvoj polovini 2025. godine dočekala skoro 340 miliona međunarodnih turista - što je 4% više nego prošle godine i 7% više nego 2019. godine, prema najnovijim podacima UN-ovog programa za turizam, piše Euronews Travel.

Evropa ostaje najpopularnija svjetska destinacija, pri čemu Francuska i Španija bilježe snažan rast dolazaka u istom periodu. Procjene sugeriraju da bi Španija do 2034. godine mogla čak i nadmašiti Francusku, dostigavši ​​3,75 miliona posjetilaca.

Patrick Bontinck, izvršni direktor visit.brussels, naglasio je potrebu da gradovi usvoje dugoročne strategije za turizam - fokusirajući se na privlačenje pravih posjetilaca, a ne samo na privlačenje većeg broja njih. "Izaberite koje želite privući i odlučite o infrastrukturi za te ljude", rekao je na forumu.

'Proizvod u turizmu je sama destinacija'

Masovni turizam više nije samo sezonski problem. Od Venecije do Barcelone, evropski gradovi se bore da upravljaju rekordnim brojem posjetilaca. Kako turističke gužve rastu, lokalno stanovništvo je iskorišteno zbog rastućih troškova života, što izaziva široko rasprostranjene proteste.

Lokalne vlasti od Lisabona do Atine također su upozorile da turistički bum opterećuje infrastrukturu, povećava zagađenje i smanjuje kvalitet života stanovnika.

"Proizvod u turizmu je sama destinacija", rekla je Sabine Wendt, izvršna direktorica visitBerlina, službene turističke organizacije grada. "Ako uništimo grad društveno ili ekološki, niko više neće dolaziti".

Wendt je naglasila da sve zainteresovane strane - uključujući turiste - dijele odgovornost za zaštitu destinacija koje promoviraju i posjećuju. Orso iz Eurocitiesa dodala je da, kako bi se uravnotežila održivost i profitabilnost, turističke politike moraju biti integrirane sa širim urbanim strategijama.

"To mora biti dio integrirane urbane agende, vezane za transport, stanovanje, strategije poslovne podrške i tako dalje", rekla je.

Prema Indeksu povjerenja u turizmu UN-a objavljenom u septembru, visoki troškovi transporta i smještaja ostaju glavni izazovi koji utiču na međunarodni turizam ove godine.

Očekuje se da će inflacija u turizmu pasti sa 8% u 2024. na 6,8% u 2025. - što je i dalje znatno iznad ukupne stope inflacije od 4,3%.

Stručnjaci upozoravaju da ekonomska neizvjesnost i geopolitičke tenzije također opterećuju povjerenje u putovanja, te da će biti potreban kolektivni napor za prelazak s masovnog turizma na ciljaniji, održiviji model.

"Svaki grad ima drugačiji način razmišljanja, tako da ne možete uspostaviti standardni pristup, (ali) apsolutno je važno da privatni i javni sektor sarađuju", rekao je José Ramón Bauzá, osnivač Foruma za avijaciju i turizam i bivši predsjednik Balearskih ostrva.

"Ako ne, izgubit ćemo ne samo vrijeme već i novac za investitore", dodao je.

Iako EU nema formalnu nadležnost nad turizmom, Evropska komisija trenutno priprema zajedničku strategiju za održivi turizam.

Plan, koji se očekuje početkom 2026. godine, ima za cilj da sektor učini konkurentnijim, otpornijim i održivijim rješavanjem prenaseljenosti, promovisanjem ekološki prihvatljivih opcija, poboljšanjem digitalnih usluga i podrškom prekograničnim putovanjima.