U središtu razgovora bili su budućnost Evropske unije i pitanje kako Evropa može očuvati svoju političku težinu i sposobnost djelovanja, a da pritom ne izgubi vrijednosti na kojima počiva.

Pod nazivom ''Evropska unija u vremenu višestrukih kriza: između povlačenja i ustrajnosti'', predsjednici Austrije, Estonije, Njemačke, Grčke, Mađarske, Irske, Italije, Latvije, Malte, Slovačke, Portugala i Slovenije razgovarali su o budućnosti evropskih integracija, sigurnosti i otpornosti, konkurentnosti te ulozi Evrope u međunarodnoj zajednici.

Razmatrali su potrebu za odlučnim odgovorom na nove okolnosti, uključujući rusku agresiju na Ukrajinu, neregularne migracije i umjetnu inteligenciju, uz istovremeno očuvanje demokratije, ljudskih prava, vladavine prava, solidarnosti i ljudskog dostojanstva.

Prema ocjeni učesnika, snaga Evrope usko je povezana s kohezijom evropskih društava i efikasnošću evropskih institucija. Reforme su neophodne, ali se moraju provoditi uz aktivno učešće javnosti. Jačanje konkurentnosti, ekonomske otpornosti, socijalne sigurnosti i strateške sposobnosti djelovanja međusobno su povezani ciljevi.

Važnu ulogu u tome imaju mladi, njihovo znanje, kreativnost i društvena uključenost, kao i osiguravanje jednakih mogućnosti za razvoj njihovih potencijala i ostvarivanje profesionalnih ambicija.

Značajan dio razgovora bio je posvećen budućnosti multilateralizma i međunarodnih institucija. Učesnici su naglasili važnost međunarodne saradnje, poštivanja međunarodnog prava i efikasnog multilateralnog sistema kao temelja mira, sigurnosti i stabilnosti, posebno u vrijeme sve većih pritisaka na međunarodne institucije.

Tokom razgovora ukazano je i na manje vidljive posljedice savremenih kriza, poput tjeskobe, neizvjesnosti, straha i traume, koje pogađaju pojedince i društva te mogu dodatno produbiti sukobe.

Sociolog i filozof Renata Salecl govorila je o tome u uvodnom izlaganju tokom zatvorene sesije. Ukazala je na slabljenje društvenih veza i porast nepristojnosti, ponižavanja i prezira u javnom prostoru. Također je istakla da se osjećaj bespomoćnosti pred velikim i udaljenim prijetnjama može preusmjeriti u ljutnju prema pojedincima ili grupama.

Institucije, politički lideri i šira demokratska kultura imaju važnu ulogu u suočavanju s neizvjesnošću.

Sigurnost se ne može posmatrati isključivo kao pitanje vojne i nacionalne sigurnosti. Ona podrazumijeva i osjećaj dostojanstva, pripadnosti i povjerenja, kao i mogućnost dostojanstvenog života. Otpornost evropskih društava stoga zavisi i od njihove sposobnosti da vode dijalog, uzajamno se poštuju i mirnim putem rješavaju sukobe.

Dvodnevni sastanak, čiji je domaćin prvi put bila Slovenija, a organizovan je pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Slovenije Nataše Pirc Musar, potvrdio je zajedničku opredijeljenost saradnji, otpornosti i evropskim vrijednostima.

Budućnost Evrope zavisit će od njene sposobnosti da različitosti pretvori u snagu, vrijednosti u konkretna djela, a otpornost u sposobnost oblikovanja vlastite budućnosti.