Nakon rasprave o cijenama energije, lideri 27 država članica razgovarali su tokom radnog ručka o trgovinskim neravnotežama sa Kinom. Evropski trgovinski deficit sa tom zemljom dostigao je oko 360 milijardi evra, dok se očekuje da bi ove godine mogao da poraste na približno 400 milijardi evra, prenosi Euronews.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen upozorila je na posljedice koje kineska konkurencija ima po evropsku privredu, a taj fenomen opisala je kao „kineski šok 2.0“. Među glavnim problemima navode se zatvaranje fabrika, gubitak radnih mjesta i slabljenje industrijske proizvodnje.

Evropski lideri zato razmatraju nove trgovinske mehanizme kojima bi Unija mogla brže da reaguje na poremećaje na tržištu i zaštiti svoje proizvođače. Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Costa pozvao je na intenziviranje pregovora sa Kinom, uz istovremeno jačanje instrumenata trgovinske zaštite.

„Moramo da intenziviramo dijalog usmjeren na konkretne rezultate sa međunarodnim partnerima, istovremeno unapređujući naš skup trgovinskih instrumenata“, poručio je Košta.

Brisel je prošle nedjelje postigao preliminarni dogovor sa Pekingom o trgovini automobilima, koji predviđa ograničenja za uvoz kineskih hibridnih vozila na tržište EU. Dogovor obuhvata i određene ustupke u vezi sa izvozom rijetkih zemnih elemenata i pristupom evropskih kompanija kineskom tržištu.

Ipak, evropski zvaničnici smatraju da je to tek prvi korak i da su potrebne dodatne mjere kako bi se smanjila neravnoteža u trgovinskim odnosima. Francuska i Njemačka zatražile su od Evropske komisije da pripremi novi instrument koji bi omogućio brzu reakciju na poremećaje na tržištu izazvane kineskom trgovinskom politikom.

"Moramo značajno da smanjimo zajednički budžet u odnosu na ovo što je predložila Komisija. Nijedna članica ne može sebi da priušti da doprinosi Evropskoj uniji u toliko mjeri", rekao je njemački kancelar Friedrich Merz.

Na samitu se razgovara i o narednom dugoročnom budžetu EU, uključujući mogućnost uvođenja novih izvora prihoda na nivou Unije. Među prijedlozima su prihodi od mehanizma za prilagođavanje ugljenika na granicama, sistema trgovine emisijama, akciza na duvan, elektronskog otpada i carina na robu uvezenu iz zemalja izvan EU.

Pojedini prijedlozi nailaze na otpor država članica, koje strahuju da bi nove dažbine mogle da umanje konkurentnost evropskih kompanija ili da im smanje nacionalne budžetske prihode.

Iako Ukrajina nije bila zvanično na dnevnom redu prvog dana samita, rat i budućnost evropske podrške Kijevu ostaju važna tema razgovora.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovao je u Brisel, gdje se sastao sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom i trebalo bi da razgovara sa više evropskih lidera pre nego što u petak učestvuje na samitu EU.

Rutte je naveo da je sa Zelenskim razgovarao o značaju energetskog primirja i nastavka podrške Ukrajini, uključujući mehanizam PURL, preko kojeg saveznici finansiraju nabavku američkog naoružanja za Kijev.

Sastanci se održavaju u trenutku rastućih tenzija između Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa, nakon što je Vašington postigao dogovor o uvozu ruskog dizela i pojačao pritisak na Ukrajinu da obustavi napade na rusku naftnu infrastrukturu.

U međuvremenu, ukrajinski parlament usvojio je zakone neophodne za oslobađanje naredne tranše evropske finansijske pomoći vrijedne 3,7 milijardi evra. Isplata je bila odložena zbog neuspješnih pokušaja usvajanja zakona o ukidanju carinskih izuzeća za međunarodne pošiljke.

Ukrajinski ministar finansija Sergej Marčenko ocijenio je da su reforme važne za održivost javnih finansija, smanjenje sive ekonomije i napredak zemlje na putu evropskih integracija. Evropska komisija trebalo bi da potvrdi isplatu u narednim danima.