Ovaj neočekivani spoljnopolitički manevar dolazi u kritičnom trenutku za američku administraciju, koja se suočava sa nizom izazova na domaćem terenu.

Petar Donić iz organizacije „Novi treći put“ u razgovoru za Euronews Srbija ističe da ovakvi potezi nisu neobični za američkog predsjednika, s obzirom na to da on često mijenja fokus kada stvari ne idu onako kako on smatra da treba. Prema njegovim riječima, Trumpova retorika uvijek mora da se posmatra kroz prizmu užeg konteksta njegove politike i rejtinga, koji je trenutno u drastičnom padu.

„Trenutno Trump ima rejting koji je pao na 30 odsto. On je jedan od najnepopularnijih američkih predsjednika trenutno, sa najnepopularnijim ratom u Americi. Nama za nekoliko nedjelja, početkom novembra, idu takozvani 'midterms' izbori, koji su glavna prekretnica“, objašnjava Donić.

Analizirajući motive za približavanje Moskvi, on naglašava da američke glasače najviše zanima stanje u njihovom novčaniku, odnosno borba sa krizom troškova života i inflacijom. Rat u Iranu, iako je djelimično postigao vojne ciljeve, nije donio očekivani politički trijumf u Bijeloj kući.

„Amerikanci koji su istorijski uživali jako nisku cijenu derivata nafte, sada imaju cijenu koju odavno nisu vidjeli. Trump pokušava da stabilizuje cijenu energenata, s tim da imajte na umu da dogovor o uvozu ruskog dizela ne pokriva ni jedan odsto američkih potreba“, ističe Donić, dodajući da predsjednik SAD pokušava da stvori sliku u medijima da je spreman na sve zarad američkih interesa, pa čak i da pritisne Ukrajince da ne gađaju određena postrojenja.

„Niko ga ne shvata ozbiljno“

S druge strane, novinar Nikola Miković zauzima znatno oštriji stav, ističući da Trumpove poteze već mjesecima ne shvata kao relevantne. On podsjeća na brojne situacije u kojima je američki predsjednik prerano proglašavao pobjede, posebno kada je riječ o sukobu sa Iranom.

„Ja Donalda Trumpa unazad osam mjeseci ne shvatam ozbiljno i mislim da ga niko ozbiljan zapravo ne shvata. On proglasi nešto i onda očekuje da će se dvije strane uplašiti i da će da urade onako kako bi on želio. Postalo je očigledno, pogotovo poslije sukoba sa Iranom, da je car go“, oštar je Miković.

Kada je riječ o zamrzavanju sankcija Rusiji, Miković smatra da je u pitanju kratkoročan potez koji nema bitan efekat na stabilizaciju tržišta, već služi prvenstveno kao mehanizam pritiska. Prema njegovim riječima, čak i eventualni pristanak SAD da pojačaju uvoz ruskih derivata ne bi donio suštinsku promjenu na globalnom nivou, niti bi donio presudan profit Moskvi u trenutnim ratnim okolnostima.

„Moguće je da Trump pokušava da pošalje poruku kako je spreman da se dogovori sa Rusijom, i na taj način pritiska Ukrajinu da napravi određene ustupke, što mislim da se neće dogoditi“, procjenjuje Miković.

Glavni razlog zašto ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy može da se odupre ovakvim pritiscima leži u širokoj međunarodnoj podršci. Iako je Ukrajina zavisna od Washingtona, iza nje čvrsto stoje Evropska unija, Velika Britanija, Kanada, ali i značajni dijelovi američkog establišmenta.

„Zelenski može otvoreno da se konfrontira sa Trumpom i kaže 'ne'. Američki vojno-industrijski kompleks je zainteresovan da pruža podršku Ukrajini, direktno ili preko Evrope. Trump to može privremeno da suspenduje, ali Amerikanci će nastaviti da podržavaju Ukrajinu“, naglašava Miković.