Poljski papa, koji je tada imao 84 godine, vratio se u bolnicu Gemelli boreći se sa akutnom respiratornom infekcijom, problemima sa disanjem i pogoršanjem posljedica Parkinsonove bolesti na grkljan, zbog koje je govor bio gotovo nemoguć, a disanje otežano, piše AP.

Ljekari su pod anestezijom izvršili traheotomiju, rez na dušniku Jovana Pavla II, kako bi mu pomogli da diše. Pa ipak, sljedećeg jutra, njegov portparol je novinarima dao izuzetno optimističnu, naizgled nevjerovatnu vijest: Jovan Pavle II pojeo je svoj redovni doručak od kafe sa mlijekom, 10 keksa i jogurta.

„Nešto što bi svakoga ugušilo“, prisjetio se u petak crkveni istoričar Alberto Melloni. „Ali tada je bilo normalno da su lagali o papi. To su bila pravila igre.“

Dva pontifikata i dvadeset godina kasnije, papa Lav XIV promijenio je pravila igre.

Ne samo da je prvi američki papa u istoriji sam objavio da ima plućni čvor koji zahtijeva operaciju — uživo na televiziji tokom svog nedjeljnog podnevnog blagoslova iz Apostolske palate — već su Lavovi ljekari pružali medicinske informacije o njegovom oporavku, a ne Vatikan.

Svakog dana od Lavove operacije u utorak, Lavov lični ljekar dr Luigi Carbone i šef torakalne hirurgije u bolnici Gemelli, dr Stefano Margaritora, potpisivali su medicinske biltene kojima su obavještavali svijet o Lavovom oporavku. Portparol Vatikana pružao je informacije koje su se prvenstveno odnosile na nemedicinske detalje: misu koju je Lav služio i vatikanske zvaničnike koji su ga posjetili.

Pisana medicinska ažuriranja su oskudna, ali pružaju autoritativne informacije sa stepenom odgovornosti i transparentnosti koji je odavno bio anatema za Vatikan.

Prakse dobrog upravljanja američkog stila na djelu

Lavovo postupanje sa rakom je u mnogo čemu udžbenički primjer američkog korporativnog dobrog upravljanja, primijenjenog na Katoličku crkvu, rekla je Julie Rubio, profesorka hrišćanske socijalne etike na jezuitskoj teološkoj školi Univerziteta Santa Clara.

„Iako ne djeluje toliko revolucionarno, 'najbolje prakse' oslanjanja na stručnjake, transparentnost, evaluacija — sve te stvari su prakse koje su dobre za instituciju“, rekla je ona.

Ona je rekla da je Lav, američki papa koji je studirao matematiku, već uveo takve najbolje prakse u svoj stil upravljanja Vatikanom, što je najvidljivije bilo u zvaničnom predstavljanju njegove enciklike (papino okružno pismo) o vještačkoj inteligenciji u maju.

Umjesto da šačica prelata govori o enciklici na vatikanskoj konferenciji za štampu, Lav je sam predsjedavao predstavljanjem. Da bi pružio spektar glasova, perspektiva i iskustava, Lav je na bini sa sobom imao tri kardinala, dvije teološkinje laikinje — iz Britanije i Konga — i suosnivača kompanije Anthropic, proizvođača vještačke inteligencije.

Rubio je rekla da je inkluzivno predstavljanje u skladu sa naporima koje je započeo papa Franjo da Crkva bude manje klerikalna i da više odražava stvarni svijet. To je Crkva koja se oslanja na stručnost laika na način na koji se Lav oslanjao na medicinski savjet kako bi mu bio uklonjen čvor, rekla je ona.

„Takve prakse zapravo mogu biti prilično transformativne za neko mjesto“, rekla je. „Iako je očigledno da je transformacija proces.“

Franjo je upravljao samostalno i odbijao ljekarske savjete

Proces je donekle započeo za vrijeme pontifikata Franje, kada je argentinski papa preuzeo uzde vatikanskog komunikacionog aparata i dao desetine intervjua, često bez obavještavanja svojih medijskih saradnika. Taj nivo kontrole onemogućio je vatikanskim medijskim operacijama da izmišljaju neistinite priče, kao što se dešavalo tokom pontifikata Jovana Pavla II.

Ali kada je riječ o njegovom zdravlju i stilu upravljanja, Franjo je bio netransparentan, tvrdoglav i često je izbjegavao savjete stručnjaka. Njegov samostalni pristup svemu, od vatikanske diplomatije do komunikacije, proširio se i na njegov odnos prema ljekarima. Više puta je odbijao medicinske savjete, čak i kada su mu se već krhko respiratorno zdravlje i pokretljivost pogoršavali.

Franjo je imao istegnute ligamente u desnom koljenu, što mu je otežavalo hodanje. Ali odbio je da se podvrgne operaciji, rekavši da mu se ne sviđaju efekti anestezije. Na kraju nije mogao da hoda i morao je da koristi invalidska kolica. Slično tome, odbio je da ode u bolnicu kada mu se upala pluća pogoršala pred kraj života, čak i dok je oticao od posljedica kortizona i drugih terapija.

Melloni je podsjetio da je Franjo u velikoj mjeri bio jezuita, pripadnik vjerskog reda militantnog tipa, a njegov papa borac u „Rambo stilu“ koji je upravljao samostalno. On je bio, rekao je Melloni, „čovjek koji brine o sebi, čovjek koji uzvraća udarac ako je povrijeđen, čovjek koji je uvijek morao da pruži taj dokaz vojničke hrabrosti“.

Lav je, s druge strane, savršen civilni pacijent: sluša stručne medicinske savjete i slijedi ih, kao i većina ljudi koji se razbole, rekao je Melloni. Lav je brzo reagovao kako bi uklonio čvorić, uzimajući u obzir i druge slučajeve raka u svojoj porodici, s obzirom na to da se njegov brat trenutno liječi od raka krvi, rekao je.

„On zna da je ova bolest — kao što je očigledno slučaj sa svim bolestima te vrste — nepredvidiva“, rekao je.

Kako papa Lav mijenja Vatikan

Lav ostavlja svoj trag u upravljanju, čak i iz bolnice, i na druge načine pokazuje ko je glavni.

Kasno u petak, Vatikan je objavio da je razgovarao telefonom sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i „izrazio duboku zabrinutost zbog teške humanitarne situacije u gradu Oleshky, u Hersonskoj oblasti, i pozvao na prekid vatre kako bi se omogućila isporuka hrane i medicinske pomoći, kao i dobrovoljna i bezbjedna evakuacija civilnog stanovništva“.

Izjava je bila značajna, pokazujući da je Lav dovoljno dobro da obavlja zvanične diplomatske poslove iz bolnice, da prati svjetske događaje i da nastavlja da promoviše svoju poruku mira dok se oporavlja od operacije. Izvještaj Kremlja o razgovoru sugeriše da je zapravo postignut napredak na humanitarnom planu.

Ali demonstracija Lavovog liderstva bila je značajna i zato što se dogodila u vrijeme kada je Vatikan bio zaokupljen intrigama oko sudbine državnog sekretara, kardinala Pietra Parolina. Iskusni diplomata rekao je da će Lavov pontifikat možda morati da se „prilagodi“ s obzirom na njegovu dijagnozu raka, što je bila smjela tvrdnja s obzirom na sve pokazatelje da se Lav dobro oporavlja.

Parolin, koji je bio glavni zamjenik pape Franje, ali je i dalje na toj funkciji, smatran je vodećim kandidatom na konklavi koja je izabrala Lava, a nedavno je preskočen prilikom izbora dekana Kardinalskog kolegijuma.

Možda karakteristično, nije bio među vatikanskim zvaničnicima koji su posjetili Lava u petak.