"Ti izazovi se svode u nastavak kontinuiteta institucionalnog jačanja Islamske zajednice (IZ). U ovih proteklih 14 godina u mandatu Reisu-l-uleme Husein ef. Kavazovića, mi bilježimo snažan rast institucija islamske zajednice širom BiH, dalje u domovinskim zemljama, inostranstvu i dijaspori, to je taj kontinuitet koji se očekuje od novog Reisu-l-uleme. On je napravio svoj program, mi smo upoznati sa tim programom, ima tu novih stvari, jer će se koristiti sve nove savremene mogućnosti, digitalizacija, umjetna inteligencija u smisli daljeg jačanja i širenja institucija IZ", kaže Bičakčić za Euronews.

Osvrćući se na Povelju o jedinstvu Islamske zajednice u Sandžaku i Republici Srbiji — kojom je u avgustu ove godine u Novom Pazaru potvrđeno postojanje jedne, jedinstvene tradicionalne Islamske zajednice sa sjedištem u Novom Pazaru, punom šerijatskom i autonomnom strukturom te neupitnim vezama sa Sarajevom — Bičakčić je naglasio važnost prevazilaženja ranije dvojnosti.

"To je jedan rezultat koji se desio pred kraj mandata pretposljednje Reisu-l-uleme. Mi smo se sreli sa rukovodstvom IZ u Srbiji i dali im podsticaj za to. Na izboru za Reisu-l-ulemu, učestvovali su predstavnici i jedne i druge strane, sada je to integrisana zajednica unutar Srbije i to je jedno pravilo opšte, po kojem Abrahamske religije imaju jednog predstavnika u državi, to do sada u Srbiji nije bilo. Bila je svojevrsna dvojnost, dvije medrese, dva fakulteta, dva puta organizuju hadž, što je nepotrebno. Međutim, sada je došlo do integrativnih procesa", ističe Bičakčić.

Iako je najavljeno da će u narednom sedmogodišnjem mandatu poseban naglasak biti na zaštiti i ekonomskom razvoju vakufske imovine, otvorilo se i pitanje pregovora sa državom Bosnom i Hercegovinom o restituciji i nacionalizovanoj imovini. Bičakčić skreće pažnju na sistemski problem nepostojanja adekvatnog zakonskog okvira.

"BiH nedostaje zakon o restituciji. Islamska zajednica se snažno zalaže da se taj zakon donese. BiH je skoro jedina država na ovom prostoru koja takav zakon nije donijela. Takav zakon bi omogućio da se značajan dio vakufske imovine vrati na korišćenje i upravljanje IZ. Danas takvom imovinom upravljaju uglavnom opštine na kojoj se ona nalazi. Njima se to osladilo, izdaju i koriste tu imovinu. Bilo je slučajeva pokušaja prodaje i otuđivanja te imovine iako je u gruntovnim knjigama, pa i u katastru, IZ navedena ili Vakuf, kao vlasnici te imovine. Oni upravljaju tuđom imovinom, ne vraćaju je, a mogli bi je vratiti i po postojećem Zakonu bar na određeno vrijeme. Političke strukture u BiH to ne prepoznaju kao prioritet, pa čak ni međunarodna zajednica nije se pobrinula da nametne ili predloži takav zakon, što je radila u nekim drugim segmentima", naglašava Bičakčić.

Kada je riječ o dugoočekivanom potpisivanju ugovora između Islamske zajednice i države Bosne i Hercegovine, predsjednik Sabora IZ objašnjava u kojoj se fazi trenutno nalaze pregovori i kakav stav po tom pitanju zauzima Islamska zajednica.

"Taj ugovor je uglavnom usuglašen, on je prošao kroz Vijeće ministara i po proceduri, mora da prođe kroz Predsjedništvo i da poslije bude potvrđen u oba doma Parlamenta. On je više puta raspravljana na nivou Predsjedništva, i to bi vodilo nekom rezultat 2:1. Međutim, IZ ne želi takav rezultat, ona želi konsenzus po tom pitanju. I danas ima Komisija koja je spremna da se usaglasi sa predstavnicima države", pojašnjava Bičakčić.