Ko će biti glavni pregovarač Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom, te da li će makar oko jednog imena u državi biti postignut konsenzus, pitanje je na koje sa sigurnošću niko ne može odgovoriti. Načelno je prihvaćeno od strane svih partnera, pa i međunarodne zajednice da ta osoba bude Srbin, s obzirom da procese kroz funkcije predsjadavajuće Savjeta ministara BiH i šefa BiH diplomatije već obavljaju Hrvatica i Bošnjak. Dok se svi zaklinju da ne broje krvna zrnca, već poštuju Ustav i konstitutivnost, profesionalizam nadasve, evropski vozovi prolaze.
ADVERTISEMENT
Četiri su imena koja se pominju u političkim kuloarima, pojedini su želja zapadnih diplomata, neki domaćih politiačara, treći opet na spisku kao stručni i spremni za jednu od najvažnijih pozicija u Bosni i Hercegovini - glavnog pregovarača sa Unijom.
Ana Trišić Babić, Radovan Kovačević, Draško Aćimović ili Igor Davidović?
Ta četiri imena nezvanično se pominju kao opcije.
Draško Aćimović, bivši ambasador BiH u Briselu, sumnja da bi se oko njegovog imena mogao postići konsenzus, a nada se da će tim koji bude izabran biti krajnje profesionalan i apolitičan.
Pojedine zapadne diplomate upravo bi rado njega vidjele kao šefa BiH pregovaračkog tima.
"Postoji interesovanje iz diplomatkih krugova i nevladinih organizacija. To je jedno vrlo složeno pitanje, koplja se lome između Predsjedništva i Vijeća ministara ko će tu ekipu oformiti. Ja mislim da ja nisam za glavnog pregovarača, neki su drugi razgovori u toku, ima mnogo kvalitetnih ljudi, mora se dogovoriti neko ime koje je prihvatljivo svima. Vrlo je teško reći ko će biti u ekipi. Vrlo važno da oni koji budu izabrani izađu iz političkih partija, da bi bili predstavnici svih građana BiH. Važno je da ta ekipa bude depolitizovana, da radi tehnički posao. Spominju se četiri čovjeka, glavni pregovarač, dva zamjenika i koordinator za IPA fondove", kaže Aćimović dodajući da se ne smije birati na osnovu prijateljstava, poznanstava, partijskih odnosa.
On za takav angažman po stranačkim ili jaranskim linijama, kaže nije zainteresovan.
Draško Aćimović, želja pojedinih za mjesto Glavnog pregovarača BIH ( Izvor: Capital )
Samo u Crnoj Gori, za poglavlja 23 i 24, angažovano je preko 70 ljudi. Po svakom klastreu postoji koordinator, a ogroman broj ljudi je uključen u jedan proces.
Rotacije nema u BiH, podvučeno je iz Unije. Iz Brisela očekuju da BiH prođe kroz upaljeno zeleno svjetlo, a da usput usvoji pregovarački okvir, što bi značilo i donošenje zakona o sudovima i VSTS. Uz imenovanje glavnog pregovarača i skrining bi bio redovna predpristupna faza.
Rašomonijada partnera na nivou države dešava se i zbog borbe oko nadležnosti. Ko imenuje glavnog pregovarača Predsjedništvo BiH, što čvrsto traži član Željko Komšić, ili Savjet ministara BIH za šta se zalažu najglasnije hrvatske, pa i srpske stranke.
Apolitična i stručna osoba?
Jedan od favorita za funkciju je i Radovan Kovačević, portparol SNSD i delegat u Domu naroda BiH. O svemu ne želi da govori. Spočitava mu se duboka stranačka prošlost, no i već pomenuti Draško Aćimović je ima, nekada, kratko bio je u SDP, sada još kraće u DF.
Radovan Kovačević favorit ( Izvor: Srna )
U stranci nije istaknuta, ali jeste u kabinetu predsjednika Republike Srpske, Ana Trišić Babić.
Za Euronews BiH je govorila o aktuelnom trenutku, ali ne i o vlastitim aspiracijama.
"Na EU putu trenutno imamo dva važna i paralelna cilja. Prvi je da dovršimo proces izrade Reformske agende, kako bi se kao i ostale zemlje regije, uključili u Plan rasta. Kada govorimo o Planu rasta, radi se o jednoj solidnoj, raznovrsnoj, i za sve u BiH korisnoj ponudi EU. Ne treba je ni preuveličavati, ni umanjivati. Reformska agenda vezana je za mogućnost korištenja fondova u vrijednosti do jedne milijarde eura za BiH. U proteklim mjesecima imali smo duge i intenzivne razgovore o samom sadržaju reformi. U velikoj mjeri kroz domaći razgovor uspjeli smo da dogovorimo vrlo korisne i raznovrsne reforme, uz puno uvažavanje ustavnih nadležnosti. Međutim, preostalo je nekoliko tačaka oko kojih postoji sporenje. Trenutno smo u intenzivnim razgovorima sa partnerima u vlasti na nivou BiH, ali i sa svima koji su kroz mehanizam odlučivanja uključeni u proces", navodi.
Ana Trišić Babić, bivša zamjenica ministra spoljnih poslova BIH ( Izvor: Srna )
Definisani su koraci za formalno otvaranje pregovora o članstvu, no da je li evropsko proljece za BiH samo zimski san, ili realnost?
"To je naš drugi cilj u ovom trenutku, formalno otvaranje pregovora o članstvu u EU. Da bi se to dogodilo, od početka 2023. smo uradili značajan posao. Desetine odluka, od amandmana na Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, Zakona o sukobu interesa, Zakona o borbi protiv pranja novca i terorizma i drugih stajali su u ladicama i po nekoliko godina. Svi su usvojeni kao rezultat napornog rada, traženja kompromisa, u jednoj atmosferi povjerenja i uvažavanja ustavnih nadležnosti. Ove sedmice pokazali smo da još uvijek možemo do dogovora. Bez obzira na sve pokušaje od marta 2024. da se naš EU put uspori, od raznih sankcija, pritisaka Ambasade SAD-a na pravosudne institucije do pritisaka na Christiana Schmidta da nametne izmjene izbornog zakona. Ukoliko nastavimo sa jednim pristupom međusobnog uvažavanja i dogovaranja domaćih aktera, vjerujem da u razumnom roku možemo doći do oba cilja. Naravno, ključ će biti da Christian Schmidt i njegovi nalogodavci, koji ga guraju u smjeru mješanja u EU put, budu ostavljeni sa strane", ponavlja dobro poznate želje iz RS o odlasku OHR-a.
Igor Davidović kao bivši BIH pregovarač, za mnoge je i dalje dobra opcija, ali nema stranku koja bi ga snažno gurala ka toj poziciji. "Kompetencije" izgleda nisu u modi, kratko komentariše.
Igor Davidović ima po mnogima potrebne kompetencije ( Izvor: BN )
Čekajući kompromis na repu Evrope
Adi Ćerimagic, analiticar EU za Euronews BiH kaže da je loptica je na domaćem terenu.
"Poznata je lista uslova koju BIH vlasti moraju ispuniti kako bi zemlje članice EU i formalno otvorile pregovore o članstvu sa BiH, odnosno usvojile pregovarački okvir i zakazale prvi sastanak međuvladine konferencije. Da bi se to dogodilo, međutim, u BiH je potrebno da vladajuća koalicija na državnom nivou sjedne i dogovori ono što je preostalo u zakonima o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, Sudu BiH, i kod imenovanja glavnog pregovarača i pregovaračke strukture. Kroz zakone o granicama i zaštiti ličnih podataka, a koji su konačno dogovoreni, vidjeli smo da je moguće prevazići nesuglasice. Iako je važno ko će biti osoba koja će biti imenovana na mjesto glavnog pregovarača, u svim zemljama, a u BiH posebno, važniji, i u javnosti manje prisutan aspekt, su detalji same pregovaračke strukture. Odnosno, kako će biti organizovan Ured glavnog pregovarača, s kojim nadležnostima i budžetom, u kakvom odnosu će biti sa nižim nivoima vlasti, te gdje u koordinacionom mehanizmu će biti. Kada je u pitanju osoba, važno je da to bude neko sa kredibilitetom, poznavanjem političkog života i aktera u BiH, ali i sa međunarodnim iskustvom i poznavanjem funkcionisanja EU. Među imenima koji kruže u javnosti ima takvih osoba", smatra Ćerimagić.
Adnan Ćerimagić, analitičar EU ( Izvor: Ustupljena fotografija )
Dogovor o Reformskoj agendi, koji je nužan kako bi i BiH, kao i sve druge zemlje u regiji, iskoristila financijsku podršku Plana rasta EU, dodaje-u ovom trenutku teže je postići. Sporan je način odlučivanja o sadržaju Reformske agende, jer se zahtjeva da se vladajuća koalicija na državnom nivou dogovori i sa strankama koje vlast čine na nižim nivoima.
"Iako teže, vjerujem da je i tu dogovor moguć ukoliko fokus bude manje na postizanju poena u javnom prepucavanju, a više na ispunjavanje jasnih očekivanja Evropske komisije, koji su sredinom novembra dostavljeni svima u BiH", zaključuje optimistično Ćerimagić.