Svake dvije ili četiri godine ista priča – građani Bosne i Hercegovine su pasivni i ne izlaze na izbore. Službena statistika kaže: glasa jedva polovina. Međutim, šta ako je ta priča samo mit?
ADVERTISEMENT
Analize pokazuju da birački spiskovi u BiH prkose zakonima logike, dok stvarna izlaznost građana koji zapravo žive u zemlji doseže visokih 64 posto.
Pedeset posto. Brojka je to kojom se nakon svakih izbora u Bosni i Hercegovini opisuje pasivnost građana. Iz izbornog ciklusa u izborni ciklus građani BiH sve manje imaju povjerenja u izborni proces i političke stranke. Za njih su, kažu, izbori samo jedna obična farsa, jer izborne prevare nadjačaju stvarnu volju građana.
Pitali smo građane hoće li izaći na predstojeće izbore.
„Ja ne. Riješila sam da ne idem. Nemam povjerenja ni u koga. Ne mislim da je ijedan kako treba.“
„Pored lopova, ma kakva promjena? Samo daj meni u džep i nikom više.“
„Zato što sve što obećaju ne urade kako treba, nego uvijek promijene teoriju. Danas kažu jedno, rade drugo.“
„Moramo nešto promijeniti, pa valjda će biti nešto pozitivnije.“
Birački spisak u BiH obuhvata nevjerovatnih 96 posto ukupnog stanovništva! Logika kaže – nemoguće, osim ako u državi ne žive isključivo punoljetne osobe. Istina je potpuno drugačija. Birački spisak je prenapuhan dijasporom, fiktivnim adresama, umrlim osobama, pa čak i maloljetnicima.
„Mi smo svi svjesni da je taj broj birača prenapuhan. Nije moguće da se 96 posto populacije jedne zemlje nalazi na biračkom spisku, samo uzimajući u obzir činjenicu da između 16 i 18 posto populacije čine maloljetna lica koja ne bi smjela biti na biračkom spisku“, rekao je Dario Jovanović, predsjednik Koalicije pod lupom.
„Ono što je zabrinjavajuće jeste da smo mi prije 20 godina imali birački spisak koji je imao oko 30 posto manje upisanih birača nego što ih imamo danas, uz sve trendove iseljavanja koje vidimo i koji su iz godine u godinu sve veći“, rekao je Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH.
Zvanične analize Centralne izborne komisije BiH pokazuju da na izbore u manjoj mjeri izlaze žene u odnosu na muškarce, kao i mlađa populacija, odnosno oni koji imaju manje od 30 godina, u poređenju sa starijom populacijom.
Također, velika većina birača ne daje podršku onima koji su na vlasti, ne samo zbog činjenice da 50 posto ljudi ne glasa, već i zbog kompleksnog sistema u BiH. Oni koji pobijede na izborima u najboljem slučaju osvoje oko 30 do 35 posto glasova biračkog tijela, što ozbiljno dovodi u pitanje njihov demokratski legitimitet.
„Ako uparimo tu statistiku, pa i na nivou entiteta, i ne gledamo cjelokupnu državu, u najboljem slučaju oni koji pobijede na izborima imaju podršku svakog sedmog građanina ili građanke. Pitanje je da li je to zaista podrška koja nekoga može poslije opravdati da zastupa interes cijelog naroda, populacije ili biračkog tijela, što očigledno nije slučaj“, dodao je Jovanović.
Dok god su spiskovi puniji od gradova, svakom sedmom građaninu bit će prepušteno da kroji sudbinu preostalih šest.