Više od godinu dana nakon početka provedbe plana rasta Europske Unije za zapadni Balkan vrijednog 6 milijardi eura, samo su Crna Gora Albanija i Sjeverna Makedonija osigurale više od jedne isplate zahvaljujući provedbi određenih reformi. Iako iz Brisela mjesecima stižu upozorenja da Bosna i Hercegovina rizikuje da do kraja godine ostane bez gotovo miliardu maraka europskog novca, bh vlasti otišle su na odmor bez završenih obaveza u vezi Reformske agende.
ADVERTISEMENT
Avgust je tradicionalno mjesec odmora u institucijama Bosne i Hercegovine i ministri u Vijeću ministara s jučerašnjom sjednicom spremili su se na ljetnu pauzu.
Između ostalog i bez završenih obaveza u vezi s Reformskom agendom iako je ministar Forto još ovog mjeseca imao drugačija očekivanja.
"Očekujem da ćemo već na sljedećoj sjednici, možda 30. 7, imati neka pomjeranja vezana za usvajanje neophodnih dokumenata za implementaciju Reformske agende, tačnije za potpisivanje Reformske agende sa Evropskom komisijom. Očekujemo da će možda biti puštena u proceduru oba ugovora – Ugovor o zajmu i Ugovor o instrumentu, kao i odluka kojom će se definisati kako će se sprovoditi Reformska agenda", rekao je polovinom mjeseca ministar prometa i komunikacija Edin Forto.
Ugovori su preduslov za povlačenje sredstava iz Reformske agende, ali o Agendi, kao ni o ugovorima, nije bilo ni riječi na posljednjoj sjednici. Bez traženog pomaka do kraja godine Bosna i Hercegovina rizikuje da izgubi gotovo milijardu maraka evropskog novca. Jasna su upozorenja iz Brisela.
"Ja mislim da mi nikad nećemo doći do tog novca, jer smo čuli javne stavove Milorada Dodika, Srđana Amidžića i drugih predstavnika SNSD-a, koji kažu: „Mi to ne želimo, mi ne želimo Evropsku uniju. Nisam optimista da će SNSD dozvoliti implementaciju Reformske agende i korištenje sredstava iz Plana rasta", govori ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
"Već je izgubljeno 108 miliona evra, a sada postoji rizik od gubitka dodatnih 373 miliona evra. Zašto je to važno? Zato što bi taj novac mogao biti uložen u unapređenje infrastrukture i poboljšanje kvaliteta života građana Bosne i Hercegovine. Ono što želim naglasiti jeste da je Evropska unija ovdje za vas, ali da vaši političari, odnosno vaša vlast, moraju ispuniti svoj dio odgovornosti", poručila je nedavno Kaja Kallas, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnost.
Međutim, pojedini evropski stručnjaci kažu da odgovornost za trenutnu situaciju nije samo na domaćim vlastima, već je jednako snosi i Evropska unija.
"Mi smo sada u situaciji da će više sredstava EU u Bosni i Hercegovini biti potrošeno na promociju Plana rasta nego na njegovu implementaciju, odnosno više će biti potrošeno na promociju nego što će Bosna i Hercegovina možda uspjeti da povuče. To je poražavajuće i za jednu i za drugu stranu.
Mislim da bi toga morala biti svjesna i Evropska unija, ne samo naše vlasti. Pristup proširenju, pristup Zapadnom Balkanu, pa i Bosni i Hercegovini, mora se vratiti na suštinu, a ne samo na puku administrativnu proceduru", smatra Nedžma Džananović Miraščija, prof. na FPN UNSA.
Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora do sada su povukle dio sredstava iz Plana rasta. Ukoliko Bosna i Hercegovina ne ispuni tražene uslove, upravo bi novac namijenjen Bosni i Hercegovini mogao biti preusmjeren drugim državama.