Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić u intervjuu za Euronews analizirao je goruća politička pitanja koja potresaju zemlju. Od najnovijih diplomatskih pritisaka Sjedinjenih Američkih Država i spekulacija o imenovanju novog visokog predstavnika, preko oštrih reakcija na navodne dogovore o trećem entitetu, pa sve do ustavne zamke koja je dovela do blokade državnog budžeta – Nikšić otvoreno govori o odgovornosti domaćih lidera, ali i potezima međunarodne zajednice.
ADVERTISEMENT
Nakon što je u saopštenju Sjedinjenih Američkih Država poručeno da ih evropski neuspjeh da se dogovore oko evropskog kandidata za novog visokog predstavnika zapravo tjera da preispitaju svoje međunarodno prisustvo u BiH, premijer Federacije BiH Nermin Nikšić iznio je svoj stav o ovoj situaciji i ulozi međunarodne zajednice.
"Ja spadam u red onih ljudi koji cijene doprinos SAD kada je u pitanju podrška BiH. Moje viđenje onoga što se dešavalo na Upravnog odbora PIC-a ide u pravcu onoga što vrlo često mi, kao domaći akteri čujemo od njih, a to je da treba da se dogovorimo. Nisam sretan kada neko drugi radi naš posao, ali, sa druge strane, važno je da se postigne konsenzus oko imenovanja novog visokog predstavnika i da imamo podršku svih aktera. E sad, otvaramo drugi dio, nažalost, zbog odnosa u BiH mi još uvijek imamo potrebu za visokim predstavnikom. Za to su odgovorni svi akteri na političkoj spremni. Nismo spremni da radimo konsenzus i da sami donosimo odluke, zbog toga nam je potreba autoritet koji može donositi odluke. Manje nam je bitno ko će imenom biti visoki predstavnik, nego je važno koliko će on biti spreman da konzumira svoje ovlasti i da odblokira procese oko kojih se mi ne možemo dogovoriti", kaže Nikšić.
U osvrtu na proces izbora novog šefa OHR-a i donošenje zaključaka sa sjednica, Nikšić se dotakao i uloge domaćih vlasti, kao i zvaničnog stava njegove partije.
"Očito nisu rađene konsultacije prije utvrđivanja kandidata. Drago mi je što su uključili i domaće vlasti da i mi damo svoje mišljenje o kandidatu što je jedan od zaključaka jučerašnje sjednice. Što se tiče SDP-a, mi smo imali razgovore i rekli smo da nam je manje bitno ko će biti novi visoki predstavnik, nego koliko će koristiti svoja prava. Važno je da se uvažava mišljenje domaćih aktera", dodaje Nikšić.
Da li će SAD prekinuti finansiranje OHR-a?
Osvrćući se na spekulacije o tome da li bi se moglo desiti da Sjedinjene Američke Države prekinu finansiranje OHR-a, premijer FBiH je pojasnio prirodu takvih poruka i trenutne odnose unutar Kvinte.
"To je uobičajen diplomatski pritisak, na donošenje određenih odluku. Predstavnici američke administracije smatraju da takva pitanja treba brže rješavati, sa druge strane, stavovi ambasada Kvinte su da treba da se postigne konsenzus. To pitanje više niko ne postavlja. Još uvijek nije završena misija OHR-a i visokog predstavnika, znamo za odluku 5+2, tako da, to kada se riješi, vidjećemo", ističe Nikšić.
Na pitanje da li će Antonio Zanardi Landi na kraju morati da bude imenovan za novog visokog predstavnika, Nikšić naglašava da su od samih imena mnogo važniji rokovi i preuzimanje odgovornosti.
"Vidjećemo šta će se desiti, kakve će se odluke donositi. Nama je puno važnije da novi visoki predstavnik odrađuje svoje obaveze. Ja bih puno sretniji bio da mi to samo riješimo. Najavili su da smatraju do kraja juna da će se riješiti pitanje visokog predstavnika."
Pitanje trećeg entiteta
Kada je riječ o sve učestalijim raspravama o potencijalnom trećem entitetu i tvrdnjama koje su se pojavile u javnosti, Nikšić je bio izričit u tome šta je stvarni fokus razgovora koje vodi.
"Nikad na stolu nije bilo priče o trećem entitetu. To smo imali priliku čuti od bivšeg ambasadora Murphyja da je predsjednik SDA u jednom periodu iskazao spremnost da bi prihvatio takvu vrstu podjele BiH. Murphy je vrlo jasno rekao da postoje svjedoci koji su čuli tu izjavu. Gospodin Murphy je vrlo ozbiljan čovjek. Ambasador Murphy je jasno rekao da gospodin Izetbegović ne bi imao ništa protiv toga. SDP nije spreman biti dio priče, ja kada razgovaram sa Draganom Čovićem, mi razgovaramo o rješavanju drugih pitanja, a ne o trećem entitetu. Federalna Vlada je svijetla tačka odnosa koje imamo unutar vlasti i Parlamenta", smatra Nikšić.
Budžet BiH
Poseban fokus razgovora bio je na budžetu Bosne i Hercegovine. Prijedlog budžeta institucija BiH za 2026. godinu zaustavljen je u Predsjedništvu BiH 2. juna 2026, iako ga je prethodno Vijeće ministara jednoglasno utvrdilo i uputilo u proceduru. Prijedlog budžeta je oboren jer nije bilo konsenzusa među članovima Predsjedništvu BiH – Željka Cvijanović je glasala za usvajanje, Željko Komšić je bio protiv, dok je Denis Bećirović ostao suzdržan. Nikšić je detaljno analizirao ustavna rješenja koja omogućavaju ovakve blokade i ponudio svoje viđenje izlaza iz ove situacije.
"Nažalost, naš Ustav pa i ostali zakonodavni akti izuzimaju državu u odnosu na sve druge nivoe vlasti, pa tako država može da funkcioniše cijelu godinu bez budžeta na osnovu odluke o privremenom finansiranju. Smatram da im to omogućava da imaju takvu poziciju da se ne moraju dogovarati, da ne moraju tražiti priču kojom bi se primakli stavovi i postigao konsenzus. Da mora, kao što je to na nivou entiteta, da se do kraja marta mora usvojiti budžet, sigurno da bi drugačija priča bila na državnom nivou. Zato je omogućena ovakva pozicija da svako iskazuje svoje stavove. Pobornik sam toga da u državnom budžetu budu sredstva za BHRT-a i za finansiranje institucija kulture. Potrebno je tražiti rješenje. Potrebno je postići konsenzus. Najgore rješenje je da nema budžeta", jasan je Nikšić.