ADVERTISEMENT

O neuspjehu održavanja sjednice Doma naroda

Komentarišući današnja dešavanja u parlamentarnim klupama, Ćosić ističe da se zapravo radilo samo o pokušaju održavanja sjednice.

"Danas nije bilo sjednice Doma naroda, bio je pokušaj održavanja iste. Iako nisam bio nazočan, hrvatski klub je imao dovoljnu većinu za odlučivanje u slučaju da se sjednica održala. To sam pratio na TV-u. Gospodin Ademović je dopustio raspravu, nekakvu političku reklamu pojedincima, iako je to bilo besmisleno. Rekli bismo, ništa novo. To se ponavlja dugo, od onog trenutka kada je grupa zastupnika pokušala mijenjati rukovodeće ljude u Domu naroda i izbacivati kadrove SNSD-a, nisu anticipirali sve prepreke koje bi se mogle naći pred njima i onda imamo problem. Obično se tako događa kada su u sukobu razum i sujeta. Očito nema volje da se mijenja pristup. Možda do izbora", kaže Ćosić.

Pretresi kancelarija političara

Kada je riječ o akcijama SIPA-e i pretresima u Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, koji uključuju i provjere saradnika ministra Vojina Mijatovića, Ćosić naglašava važnost nezavisnosti institucija.

"O tome znam samo ono što sam pročitao ili čuo u medijima. Dobro je što niko nije zaštićen, pa ni ministri. Mi moramo imati povjerenje u institucije, moramo ih jačati, ali i otklanjati uticaje kojih je bilo", smatra Ćosić.

Južna interkonekcija i optužbe iz EU

Govoreći o strateškom projektu Južne plinske interkonekcije i kritikama koje stižu iz Evropske unije po pitanju transparentnosti, delegat ostaje optimističan, ali oprezan po pitanju rokova.

"Vjerujem u uspjeh, ali ne vjerujem u dinamiku kakva se očekuje. Danas ne može predvidjeti kakvih će to imati tehničkih problema. To je vrlo važan strateški projekat za BiH. Potpisivanje ugovora sa Hrvatskom je naredni korak. Ja očekujem da će to biti jedan od ključnih projekata za BiH u energetskom smislu. Ako bude nezakonitosti, postoje tijela koje brinu o tome, ja nisam tu da niti da sudim niti da podižem optužnice", jasan je Ćosić.

Protestne note Zagrebu i položaj Hrvata

Na najave ministra Elmedina Konakovića o slanju protestne note Hrvatskoj, Ćosić odgovara ocjenom da se u Sarajevu stvara opasan narativ prema cijelom jednom narodu.

"Tu se pokušava optužiti sve što dolazi iz Hrvatske. Razgovor koji ne zagovara nikakvo nasilje, ne može biti neprihvatljiv u demokratskom društvu. Ako pogledamo BiH, događaju se puno radikalnije stvari i niko ne reaguje. Pomalo mi se čini, kako se izbori približavaju, da se iz više političkih centara pokušava jedna cijela zajednica, odnosno Hrvati, fašizirati. Slušamo ljude iz DF-a koji imaju samo anti-hrvatsko raspoloženje, to nas vraća u neke narative krajem 30-ih godina. Jedan političar iz SDA kaže da je ovo njihova zemlja, bošnjačka, a da su Hrvati podstanari iza kojih treba čistiti i niko ne reaguje na to", upozorava Ćosić.

Treba li BiH "treći entitet"?

Konačno, na pitanje o reorganizaciji države i eventualnom trećem entitetu, Ćosić fokus stavlja na suštinu ustavne ravnopravnosti.

"BiH treba ono što je Ustavom garantovano, a to je ravnopravnost tri konstitutivna naroda. Kako ćemo mi to zvati, treći ili peti entitet. Evo, hajmo zamisliti treći entitet, teritorijalni ili neteritorijalna autonomija. Hoće li ona imati veće nadležnosti nego što danas imaju u FBiH kantoni? U smislu pravosuđa, tužilaštva, policije, Vlade. Niko ne strahuje da će se takvi kantoni odvojiti ili slično", zaključuje on.