HDZ BiH i SNSD kao preduslov za reformu izbornog procesa vide u promjeni sastava CIK-a. Godinama tvrde da je aktuelni saziv izabran nezakonito i da će jedan od prvih poteza nakon formiranja vlasti u BiH biti smjena članova ovog tijela. Istovremeno, mandat ističe za petoro od sedam članova Centralne izbrone komisije koja u narednih šest mjeseci mora izabrati nove članove, a zakonski rokovi su već počeli teći za procedura koje još nisu pokrenute.
ADVERTISEMENT
Iz CIK-a za sada ćute, dok iz redova opozicije poručuju da bi novi CIK mogao biti politički obojen.
"Ima puno stvari koje nismo realizirali i iz proteklog dogovora prije četiri godine. U 12. mjesecu 2022. smo dogovorili bili, ako se vi sjećate, da ćemo odmah riješiti pitanje Središnjeg izbornog povjerenstva, pa evo prođoše još jedni izbori sa istom takvom strukturom, mimo zakona uspostavljenom i da ne nabrajam mnoge druge stvari koje smo kazali", smatra Dragan Čović, HDZ BiH.
Ovako je nakon posljednjeg sastanka SNSD-a i HDZ-a o budućem ustrojstvu vlasti u BiH govorio Dragan Čović, najavljujući da će prioritet biti upravo smjena članova Centralne izborne komisije.
Glavne zamjerke SNSD-a i HDZ-a odnose se na mart 2020. godine, kada je Predstavnički dom imenovao članove CIK-a bez okončane konkursne procedure. Tvrde da je time narušena nezavisnost ove institucije i da u njoj sjede stranački kadrovi, bliski SDA, SDS-U I DF-U. Pitanje izbora novih članova biće preduslov i za izmjene izbornog zakona.
Politička borba oko CIK-a nikada nije prestala kažu politički akteri.
"Ono što je izvjesno je da će ovi izborni pobjednici podijeliti međusobno mjesta i reći tvoja su dva člana Hrvata, tvoja su dva člana Srbina i da ćemo dobiti jedan vrlo stranački CIK", kaže Igor Radojičić, zamjenik predsjednika PSS-a.
Za pet, od sedam članova CIK-a ističu sedmogodišnji mandati na proljeće iduće godine. Izborni zakon nalaže da CIK najkasnije 180 dana prije isteka mandata obavijesti Kolegijum Predstavničkog doma, nakon čega teče rok od 150 dana za raspisivanje javnog konkursa.
Iz CIK-a nisu odgovorili na pitanja o tome da li su započeli proceduru i obavijestili Parlament BiH, s obzirom da procedura nalaže formiranje posebne komisije za izbor novih članova. Iako osporavan aktuelni saziv CIK-a, legitiman je, kaže Vedran Hadžović, bivši član CIK-a, pominjući ranije presude Suda BiH, koji nije utvrdio nezakonitosti pri izboru.
"Ja koliko se sjećam, Parlamentarna skupština je u proceduri koja je propisana izbornim zakonom izabrala članove centralne izborne komisije i to je potvrdio i Sud BiH. Tako da, ne mislim da je tu bilo nešto sporno ali suština je u tome što su tada stranke koje su imale većinu doveli članove CiK-a koji njima odgovaraju, što je po pravilu traje već nekih 20 godina", rekao je Vedran Hadžović, pravnik i bivši član CIK-a.
Ako ne bude političkog dogovora, situacija je jasna. Dok se ne izaberu novi članovi, trenutni članovi ostaju na dužnosti u tehničkom mandatu kako ne bi došlo do prekida u upravljanju izborima.