Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović iz Strazbura poručuje da BiH mora postati građanska država, dok iz Banjaluke odgovaraju: onda će biti nemoguća. Unutrašnji konsenzus o ustavnom uređenju BiH i dalje ne postoji, a sve se dodatno komplikuje aktuelnim geopolitičkim trenutkom i predizbornim praskozorjem.
Paralamentarna skupština Savjeta Evrope, bila je mjesto gdje je o ustavnom preustroju BiH govorio predsjedavajući Predsjedništva Denis Bećirović. Upire prstom u Republiku Srpsku, odakle, upozorava, dolaze opasni napadi na ustavni poredak.
"BiH treba postati građanska država. Sve dok Bosna ne postane građanska država, mi suštinski ne možemo biti evropska država", rekao je Bećirović.
Ako je građanska neće je biti, ponavljaju iz Banjaluke.
Lider SNSD-a, Milorad Dodik najglasniji, prozvao je ostatke stare američke administracije da utiču na stvaranje kriza. Zato dobar odnos ističe sa Trumpovom administarcijom.
"BiH ima propalu spoljnu politiku koja ne funcioniše na osnovu Ustava i dogovora, nego na bazi individulanih, političkih i nacionalnih grupacija. Bošnjaci su odlučili da sruše spoljnu politiku BiH. Dosadili su svima i Srpska ima šansu da kaže da je za mir i stabilnost", kaže Dodik.
Republika Srpska je doživjela veliki povratak na političkoj sceni i najveće svjetske sile, Kina, Rusija i SAD, apsolutno razumiju ono što radimo, smatra predsjednik Narodne skupštine RS.
"Ostao nam je taj evropski dio, kome geografski i istorijski pripadamo, da i njega ubijedimo da moraju da razgovaraju sa nama, a ne o nama. Da ne mogu da zauzimaju strane u BiH nego da poštuju sve strane jednako”, kaže predsjednik NSRS Nenad Stevandić.
Pa i oko krupnih ustavnih pitanja.
Iz Banjaluke priznaju da treba još da poprave odnose sa Evropskom unijom.
"Mi smo tu u Evropi, to je geografija, ne samo istorija i ti odnosi su jako važni, ali nažalost odatle u novije vrijeme dolaze najnepovoljnije poruke", kaže Nenad Kecmanović, inostrani član ANURS.
U priči o ustrojstvu države, glasno se čuje i treća, hrvatska strana. Traže legitimno predstavljanje i više autonomije u izbornim jedinicama sa hrvatskom većinom kroz reformu izbornog zakona.