O odnosima među probosanskim strankama i mogućim zajedničkim listama, političkim kontaktima SNSD-a i HDZ-a, postizbornim koalicijama, kandidaturama za ključne funkcije, ali i o uvođenju biometrije i skenera te problemu apstinencije birača – razgovarali smo sa poslanikom SDP-a u Narodnoj skupštini RS Mirsadom Duratovićem.
ADVERTISEMENT
Jedna od ključnih tema razgovora bila je i mogućnost zajedničkog nastupa probosanskih stranaka u Republici Srpskoj. Iako konkretni dogovori još ne postoje, Duratović ističe da vjeruje u takav scenario i smatra ga nužnim.
“Smatram da je suštinska potreba da sve probosanske opcije u Republici Srpskoj naprave zajedničku listu. Samo na taj način možemo doći do minimalno pet poslanika u Narodnoj skupštini RS i osigurati većinu u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda”, pojašnjava.
Naglašava da bi veća izlaznost birača mogla donijeti značajne političke promjene, posebno među povratničkom populacijom.
“Kada u Prijedoru imate preko 25.000 Bošnjaka na biračkom spisku, a glasa tek oko 5.000 - jasno je koliki je potencijal. Samo masovan izlazak može proizvesti tektonske promjene”, upozorava Duratović.
Kada je riječ o kandidaturama za predstojeće izbore, kaže da konkretna imena još nisu definisana, iako postoje ambicije unutar stranaka. Kao primjer navodi da aktuelni potpredsjednik RS iz reda bošnjačkog naroda Ćamil Duraković ima želju za novim mandatom, dok proces kandidovanja još traje u svim partijama.
Poseban fokus Duratović stavlja na izborni proces i potrebu uvođenja novih tehnologija. Smatra da izbori ne bi trebali biti održani bez njihovog uvođenja, pri čemu biometriju vidi kao ključni element.
“Meni je biometrija bitnija od samih skenera. Ona treba da posluži kao ‘čistač’ biračkog spiska – da izbriše mrtve koji glasaju i spriječi zloupotrebe pri identifikaciji birača”, ističe.
Prema njegovim riječima, biometrija je “ulazna kapija izbornog procesa” i glavni stub njegovog integriteta.
“Ako na toj kapiji propustite nekoga ko nije stvarni birač ili ko je već glasao, skeneri kasnije mogu samo verifikovati izbornu krađu. Oni ne mogu utvrditi identitet, već samo očitati listić”, upozorava.
S druge strane, skeneri bi, kako kaže, spriječili manipulacije unutar samih listi, odnosno favorizovanje pojedinih kandidata od strane stranačkih struktura.
“Skener će zaustaviti to da stranke ‘zaokružuju’ podobne kandidate. Time se otvara prostor da u parlamente uđu ljudi koji zaista imaju podršku građana”, dodaje.
Duratović vjeruje i da bi uvođenje biometrije imalo snažan psihološki efekat na birače, posebno na mlade i apstinente.
“Kada ljudi budu sigurni da njihov glas zaista ulazi u konačan rezultat, to će ih motivisati da izađu na izbore. Kod nas se često kaže da nije bitno ko glasa, nego ko broji glasove – biometrija bi to mogla promijeniti”, zaključuje Duratović.
Duratović je komentarišući sisret lidera SNSD-a i HDZ-a BiH Milorada Dodika i Dragana Čovića u Banjaluci, koji se često predstavljaju kao povremeni, rekao kako smatra da kontinuitet komunikacije ovih političara nikada nije prekinut. Kako kaže, politička koordinacija na nivou institucija (PS BiH) teško može postojati bez stalnih kontakata.
“Ne mora značiti da ono što mi ne vidimo - da se ne dešava. Pretpostavljam da su oni i ranije imali kontakte, bilo telefonske, preko posrednika ili lične”, navodi Duratović, ukazujući na usklađeno djelovanje ove dvije stranke u Vijeću ministara i Parlamentarnoj skupštini BiH.
Govoreći o odnosima SDP-a i SNSD-a, podsjeća na niz smjena kadrova SDP-a u Prijedoru i na entitetskom nivou, ali ostavlja prostor za buduće političke dogovore.
“U politici nikada vrata nisu u potpunosti zatvorena, pogotovo nakon izbora. Tada se prave novi odnosi i dogovori”, kaže on.