Kandidature za Predsjedništvo BiH uveliko su počele, dok pojedini izlaze sa konkrentim imenima, drugi vagaju. U međuvremenu, ponovo se otvara izborna matematika. Nakon što je 2018. SDA-ov Šefik Džaferović osvojio oko 212 hiljada glasova, a 2022. Denis Bećirović trijumfovao sa više od 330 hiljada, sada se opet postavlja pitanje, ko će kome na megdan i osvojiti ključni broj glasova?
ADVERTISEMENT
U utrci za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda ponovo se otvara stara matematička jednačina. 2018. SDA je sa Šefikom Džaferovićem slavila sa oko 210 hiljada glasova. Četiri godine kasnije, potpuni preokret, Bećirović odnosi više od 330 hiljada, a lider stranke Bakir Izetbegović ostaje na 214 hiljada. Sada, pred novim izborima, SDA najavljuje kandidata koji bi mogao stići do 250 hiljada glasova.
"Unutar stranke postoji nepodjeljena podrška gospodinu Izetbegoviću, ukoliko njegova odluka bude pozitivna. Ali ono što je predmet njegovih dilema je sudbina stranke na izborima. Koliko će to pomoći stranci, a ne za neke lične pozicije", rekao je Safet Softić, predsjednik glavnog odbora SDA.
S druge strane, Stranka za BiH ne čeka i najavljuje Semira Efendića, dok će SDP pokušati obnoviti mandat Denisa Bećirovića, koji barem za sada ima podršku 12 stranaka.
"Sreća je da u ovom slučaju ne odlučuju stranke, nego građani. Iskreno mislim da mu podrška Trojke čak otežava poziciju. Da je nezavisni kandidat, vjerovatno bi imao veće šanse", kazao je Semir Efendić, predsjednik Stranke za BiH.
U utrku za Predsjedništvo BiH iz reda hrvatskog naroda će DF-ov Slaven Kovačević. Čeka se potez HDZ-a, koji još nema kandidata, ali posao bi mogao otežati i drugi blok, nazvan Hrvatska petorka, gdje kandidaturu Kovačevića vide kao politički poklon.
"Toliko je prešlo svaku gradnicu potpune ridikulizaciji izbornog procesa. ... tražeći svoje glasove u bošnjačkom političkom korpusu", naveo je Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke.
Zbog toga ostaje i otvoreno pitanje da li bi, u slučaju većeg broja bošnjačkih kandidata, dio bošnjačkih birača mogao dati podršku kandidatu iz reda hrvatskog naroda, po modelu koji je u ranijim izbornim ciklusima koristio Željko Komšić.
"Teško da Slaven Kovačević za hrvatskog člana Predsjedništva, teško da može ponoviti uspjeh Željka Komšića, jednog od najuspješnijih i najetabliranijih političara u BiH, ali DF je zanimljiva stranka , pozicionirana između Bošnjačke i građanskog bloka", istakao je Kenan Efendić, glavni i odgovorni urednik portala !Odgovor.
"Mislim da te stranke imaju jednostavnu računicu, da će preko Bećirovića a preko njega, SDP, NIP i Naše stranke, ostati u nekoj igri za vlast sa svojim zastupnikom iz federacije na državnom nivou", dodao je.
Kako će se glasovi u FBIH rasporeditiu oktobru, zavisit će od konačnih kandidatura, političkih savezništava, ali i izlaznosti.