O legalnosti Vlade RS, koja više ne postoji, sutra će odlučivati Ustavni sud BiH. Vlada, čiju ustavnost osporavaju apelanti, u međuvremenu je raspuštena, a formirana je nova. Međutim, sporno je za pojedine i ponovno imenovanje Save Minića za mandatara kao i njegova nova Vlada jer ga je na to mjesto predložila vd predsjednika RS, funkcija za koju pojedini tvrde da ne postoji u Ustavu RS. Dok jedni govore o zaštiti institucija, drugi, da je po srijedi bježanje od odgovora pred Sudom, pravo se ponovo našlo u trci sa politikom.
ADVERTISEMENT
Dok se čeka odluka Ustavnog suda BiH o legalnosti prethodne Vlade Save Minića, ona je već arhivirana.
Politički potezi preduhitrili su pravosudne procese. Savo Minić podnio je ostavku na mjesto premijera, ali ga je vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske ponovo imenovao za mandatara.
U vlasti ovaj potez tumače kao preventivnu zaštitu institucija.
"Jer se kontinuirano, u posljednje dvije godine, napadaju institucije RS, institucija predsjednika RS, pa potom osporavanje Vlade RS, a zatim će na dnevni red doći i NSRS", kaže Ana Trišić Babić, v.d. predsjednika RS.
Istog dana kada bi Ustavni sud BiH trebao donijeti odluku, Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS razmatraće novu Vladu, jer je, kako tvrde, i njena konstrukcija pravno klimava.
Napominju da Ustav RS ne prepoznaje kategoriju vršioca dužnosti predsjednika. Potpredsjednik RS Ćamil Duraković već je zatražio da se ovom problematikom pozabavi Ustavni sud RS. Odgovor još nije dobio, niti ga, kaže, očekuje.
"Ustav ni u jednom dijelu ne pominje mogućnost da vršilac dužnosti može predlagati mandatara, a s druge strane Ustav ne propisuje ni opciju da Narodna skupština može imenovati treće lice za v.d. predsjednika. Tako da je ovdje puno pravnih nejasnoća, niti jedno niti drugo nema pravnu logik", smatra Ćamil Duraković, potpredsjednik RS.
Opozicija, pak, smatra da upravo ovakvi potezi vlasti potvrđuju da se odluke Ustavnog suda BiH ipak priznaju i da se od njih unaprijed strahuje.
"Ova Vlada, ko god da je vodi Minić, Višković, Petar, Pero, Janko, biće pod kontrolom vladajuće strukture i njihovog lidera Milorada Dodika, srećom ne još dugo", kaže Branislav Borenović, poslanik PDP-a u Parlamentu BiH.
"Bilo kakvo poništavanje tih akata i djelovanje unazad, odnosno retroaktivnost, dovelo bi do ozbiljnih posljedica", mišljenja je Milan Petković, poslanik US u Parlementu BiH.
Pojedini pravnici smatraju da Sud u Sarajevu nema o čemu da odlučuje, jer je riječ o unutrašnjem pitanju RS.
"Ustavni sud BiH je vrlo jasan, predmet pred Ustavnim sudom BiH može se pojaviti samo u slučaju spora između BiH i entiteta, oba entiteta ili između institucija BiH. Ovdje nema mjesta sporu jer ne postoji dodirna tačka između nivoa BiH i RS. Ovo su pitanja koja se isključivo dešavaju u RS i sve se odvija u dimenzijama Ustava RS", kaže Marko Romić, pravnik.
Sve je počelo apelacijama kojima se traži odgovor na pitanje da li je, sada već prethodna, Vlada RS bila legalna, jer je mandatara predložio Milorad Dodik, kome je u tom trenutku bio oduzet mandat predsjednika, po presudi Suda BiH.
Jedna odluka povukla je drugu, pa se RS, kako pojedini ocjenjuju, već mjesecima nalazi u svojevrsnom pravnom vakuumu.