ADVERTISEMENT

Euronews: Da počnemo od nove Vlade Republike Srpske. Bivši premijer postao je mandatar, a zatim ponovo i premijer. Kako tumačite potez vladajuće koalicije okupljene oko SNSD-a, odnosno činjenicu da je promijenjeno tek nekoliko ministara?

Vidović: Mislim da je svima jasno šta je uzrok ovakvog, rekao bih, taktičkog poteza Milorada Dodika i vladajuće većine u Republici Srpskoj. Riječ je o očekivanoj odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o ustavnosti vlade kojoj je mandat povjeren u trenutku kada je Dodik već bio smijenjen s funkcije predsjednika RS-a. Ovo je nastavak političko-pravne vratolomije započete suđenjem Miloradu Dodiku i pokušaj da se taktičkim manevrom izađe iz pravnog vakuuma u koji je entitet upao. Vjerujem da to ima veze i s određenim obećanjima koja je Dodik dao zapadnim akterima, prije svega američkoj administraciji, kako bi mu bile ukinute sankcije i kako bi bio skinut s crne liste.

Euronews: Smatrate li da je prva Minićeva vlada bila legalna i šta očekujete od sjednice Ustavnog suda?

Vidović: Ako priznajemo presudu Suda BiH, a priznao ju je i sam Milorad Dodik, jasno je da ta vlada nije imala ustavni temelj i da je bila nezakonita. Ovaj potez je pokušaj izlaska iz te nezakonitosti. Međutim, ostaje pitanje da li će i nova odluka proizvesti pravne posljedice, s obzirom na tvrdnje opozicije da Ustav ne poznaje institut vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske, a upravo je takva osoba dala mandat novoj vladi.

Euronews: Zašto tolika žurba? Poslanici su zasjedali u nedjelju, a klubovi u Vijeću naroda su se izjašnjavali putem maila.

Vidović: Očigledno postoje razlozi za žurbu i oni će se vjerovatno s vremenom razotkriti. Ipak, to nije ključno pitanje u BiH. Mi se stalno bavimo posljedicama, a ne uzrocima krize. Dok se političke elite ne suoče s uzrocima, kriza će se samo produbljivati, a evropski put ostati blokiran.

Euronews: Trojka tvrdi da je Dodik politička prošlost. Kako u tom kontekstu vidite partnerstvo Dodika i Dragana Čovića?

Vidović: Sarajevska politička trojka pokazala je veliku nezrelost. Uz podršku prethodne američke administracije krenuli su u političku avanturu koja je često dodatno radikalizirala situaciju. Dodik je politički ranjen, ali je preživio. Skidanje sankcija govori da je, i pored svega, uspio sačuvati politički prostor. Ključno pitanje za njegov opstanak su naredni izbori. Što se tiče Dragana Čovića, on se ponašao racionalno i preuzeo ulogu medijatora. Kako će se to reflektirati na izborima, tek ćemo vidjeti.

Euronews: Očekujete li uvođenje novih tehnologija na izborima i mogu li one osigurati fer proces?

Vidović: Zagovaram cjelovitu reformu izbornog zakona. Tehnologije jesu važne zbog transparentnosti i sprečavanja malverzacija, ali imamo i problematično ponašanje članova Centralne izborne komisije. Također, ostaje otvoreno pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata u Predsjedništvu i domovima naroda, što je jedno od ključnih političkih pitanja u BiH.

Euronews: Zašto Dragan Čović, barem prema najavama, ne želi u utrku za Predsjedništvo BiH?

Vidović: Ne bih prejudicirao. HDZ tradicionalno kasni s imenima kandidata i moguće je da se situacija promijeni. Iako je u javnosti spominjano nekoliko imena, ništa još nije službeno potvrđeno.

Euronews: Ima li do izbora prostora za izmjene Izbornog zakona?

Vidović: Ne vidim političku volju domaćih aktera. Postoji mogućnost intervencije visokog predstavnika, ali ne bih se u to pouzdao. Žalosno je da i dalje zazivamo međunarodne tutore umjesto da sami donosimo odluke.

Euronews: Južna interkonekcija – ekonomski ili geopolitički projekt?

Vidović: Primarno geopolitički. Bez obzira na cijenu, dobro je da BiH ima alternativni izvor snabdijevanja energijom. Diversifikacija je ključna, posebno u nestabilnim globalnim okolnostima.

Euronews: Kako vidite federalni budžet i najavljena ulaganja u infrastrukturu?

Vidović: Federacija BiH je relativno nisko zadužena i ima prostora za nova zaduženja ako se ona usmjere u kapitalne projekte. Federalna vlada, uprkos krizi, djeluje najsuvislije i u pozitivnom smjeru.

Euronews: Za kraj, kakav je život u Mostaru i Hercegovini danas?

Vidović: Bilo je masovnog iseljavanja, ali sada bilježimo i povratak dijela stanovništva. Zapadna Hercegovina bilježi stabilan prirodni prirast, što je pozitivan primjer. Takvi modeli bi se mogli primijeniti i na ostatak BiH, uz političku volju.