Građani BiH od danas mogu koristiti novu 11 kilometara dugu dionicu autoceste na koridoru 5C koja povezuje Vranduk, Nemilu i Poprikuše. U početnoj fazi, saobraćaj će se odvijati bez naplate, a iz Vlade Federacije poručuju da se radi o jednom od najznačajnijih infrastrukturnih projekata. Izgradnju dionice podržala je Evropska unija sa 42 miliona eura bespovratnih sredstava uz kredite EBRD-a i Evropske investicione banke. Trasa uključuje i tunel Bosna koji je najduži na koridoru 5C.
ADVERTISEMENT
Autoput Beograd-Sarajevo bila je, između ostalog, tema sastanka ministra prometa i komunikacije Bosne i Hercegovine Edina Forte sa ministricom građevinarstva i infrastrukture Srbije Aleksandrom Sofronijević. Dok Srbija užurbano radi i gradi svoj dio autoputa u Bosni i Hercegovini, povezivanje dva grada je i nakon 11 godina i dalje ostalo samo na idejnim rješenjima i studijama izvodivosti.
Četiri milijarde eura procijenjena je vrijednost projekta autoputa i brze ceste Sarajevo-Beograd-Sarajevo. Bosna i Hercegovina nije daleko od idejnih rješenja i studija izvodivosti, ali najveći izazov trenutno je u Brčko distriktu. Tamošnje vlasti još nisu usvojile prostorno-plansku dokumentaciju kojom bi bila ucrtana trasa autoputa koji bi od Sarajeva, preko Tuzle i Brčkog, vodio do Bjeljine i granice sa Srbijom.
"Vlada Federacije sa svoje strane započela je ekspropriaciju za projekat koji spaja Tuzlu sa distriktom Brčko. Mislim da je preko 50 miliona maraka već uloženo u ekspropriaciju, a trenutno se radi i glavni projekat. Nadam se da će Vlada Federacije uskoro raspisati tender za izvođenje prve trase", kazao je ministar komunikacija i prometa Edin Forto.
S druge strane, brza cesta bi trebala ići od Sarajeva do Vardišta na granici sa Srbijom. I tu postoje problemi.
"Sarajevo-Vardište je projekt brze ceste koja ide dalje prema Beogradu. U 2018. godine urađen je idejni projekat i analiza tog projekta, odnosno studija predizvodivosti. Moram reći da je ovo jako težak projekat u smislu finansiranja. Do sada, Vlada Republike Srpske, u kojoj se u potpunosti nalazi ova dionica, nije pokazala finansijsku snagu da krene u njegovo izvođenje", istakao je Forto.
Što se tiče Srbije, dva su kraka autoputa. Jedan vodi od Kuzmina do Sremske Rače i mosta preko rijeke Save, a drugi od Požege do Kotromana. Prva dionica od 18 kilometara skoro je završena, ali u promet ne može biti puštena jer nije izgrađen zajednički integrisan i granični prelaz. Završetak se očekuje u augustu. Resorna ministrica u vladi Srbije kaže da prva dionica od Kuzmina do Rače u Republici Srpskoj ne ide predviđenom dinamikom.
"Kuzmin-Bjeljina nije u dinamici izvođenja radova, tako da će se naći alternativno rješenje izgradnjom pristupnih saobraćajnica kojima će se praktično uspostaviti veza sa postojećom saobraćajnicom do Bjeljine, sve do završetka izgradnje autoputa od Bjeljine do Sremske Rače", poručila je Sofronijević.
U Srbiji također postoje problemi sa drugom dionicom Požega-Kotroman. Ona je teška i za projektovanje i za izvođenje radova.
"Preko 78% trase nalazi se na mostovima i tunelima, što znači da je jako teško izvesti radove, a dionica je i vrlo skupa", istakla je Sofronijević.
Bosna i Hercegovina i Srbija mogle bi se povezati uskoro i preko željezničkog koridora od Doboja, Tuzle i Zvornika do Šapca, Loznice i Rume.
Ovaj željeznički koridor je i evropski, ali je zapušten i za njegovu rekonstrukciju tražit će se međunarodna financijska sredstva.