Slučaj izgradnje Centra za odlaganje nuklearnog otpada na Trgovskoj gori blizu same granice sa Bosnom i Hercegovinom, za koji je Hrvatski sabor juče izglasao lex specialis zakon i tako stvorio temeljne pravne pretpostavke da se projekat realizira, još je jedan u čitavom nizu slučajeva u kojima R Hrvatska pokazuje nevjerovatan nivo bahatosti i potpunog nipodaštavanja i naše države i međunarodnih normi i pravila, ocijenio je u razgovoru nza Fenu državni zastupnik Safet Kešo (SDA).
ADVERTISEMENT
"Sjetimo se samo višedecenijskog odbijanja Hrvatske da vrati imovinu našoj državi, odbijanja da plati korištenje naših vodnih resursa za proizvodnju električne energije, potpunog ignorisanja stava naše zemlje prilikom izgradnje Pelješkog mosta, odbijanja da se ratificira sporazum o međudržavnim granicama...", navodi Kešo.
U konkretnom slučaju, naglašava, uprkos protivljenju naše zemlje, od četiri razmatrane lokacije za izgradnju odlagališta nuklearnog otpada (Petrova gora, Papuk, Moslovačka gora i Trgovska gora) vlasti R Hrvatske su izabrale upravo Trgovsku goru.
A ona je, upozorava Kešo, vjerovatno najproblematičnija s više aspekta. Prije svega zbog tektonske nestabilnosti ovog područja na kojem bi u slučaju ozbiljnijih zemljotresa moglo doći do pucanja tla, stvaranja rasjelina i curenja nuklearnog otpada u okolne vode i zemljište. Oko četvrt miliona ljudi koji žive u 13 naaselja na okolnim područjima bili bi izloženi opasnom zdravstvenom riziku, prijetnja eko-sistemima bila bi realna i veoma ozbiljna, opasnosti od transporta tog otpada su takođe zabrinjavajuće pa bi sve to skupa zasigurno pokrenulo i talas iseljavanja stanovništva.
"Ovdje govorimo o potencijalnim štetama i opasnostima koje bi se tek mogle dogoditi u slučaju izgradnje odlagališta nuklearnog otpada. Ona druga vrsta štete, koja se praktično već manifestira u slučaju „Trgovska gora“ jeste dodatno narušavanje dobrosusjedskih odnosa između naše zemlje i Hrvatske. Prilično sam uvjeren da se u pogledu osude tog evidentnog čina omalovažavanja naše države od strane susjedne Hrvatske slažu gotovo svi građani Bosne i Hercegovine bez obzira na njihovo ime ili mjesto življenja", rekao je Kešo.
S druge strane, navodi on, iako na prvi pogled može djelovati iznenađujuće, sve upućuje na zaključak da zbog cijelog ovog slučaja najmanje tuguje Milorad Dodik, iako je upravo on godinama bio najgrlatiji „zaštitnik zdravlja, sreće i svih drugih interesa srpskog naroda koji živi u područjima oko Trgovske gore“.
"Objašnjenje za to je poprilično jednostavno. Prije svega, Dodik već odavno nije u stanju da prikrije bolesnu mržnju prema zemlji u kojoj je rođen tako da svaki vid njenog sramoćenja i ponižavanja na ovog teškog pacijenta djeluje vrlo blagotvorno i doslovno ljekovito. Drugo, vrlo je indikativno da smo samo par dana prije donošenje u Hrvatskom saboru ovog zakona o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori svjedočili toplom prijateljskom susretu punom razumijevanja i dirljive pažnje domaćina (ražalovanog?!) Dodika, koji je u Banjoj Luci iznenada ugostio premijera Hrvatske Andreja Plenkovića i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Ovaj HDZ-ov dvojac dobro zna ko u entitetu RS još uvijek vuče sve konce i ko može utišati nezadovoljstvo ugroženih ljudi", kaže Kešo.
"Pošto je očekivana Dodikova reakcija na usvajanje zakona o odlagalištu nuklearnog otpada na Trgovskoj gori praktično izostala i "pošto je boje njegovog vladajućeg tabora" branio SNSD-ov ministar u Vijeću ministara BiH Staša Košarac diplomatski brižljivo izbalansiranom izjavom da slučaj Trgovske gore „prijeti da postane otvoreno pitanje“ (zamislite žestinu i snagu tog izraza – otvoreno pitanje!!), imamo osnova vjerovati da se na pomenutom susretu u Banjoj Luci itekako "trgovalo Trgovskom gorom"! I tamošnjim narodom, dakako! Sve što će nakon ovoga uslijediti bit će tek taktički manevar Dodika i njegovih megafona s ciljem da se amortizira pritisak tog naroda, udruženja i slično", zaključio je Kešo.