Nakon sjednice PIC-a visoki predstavnik Christian Schmidt podnio je izvještaj o čemu je Upravni odbor Vijeća za sprovođenje mira (tijela koje predlaže visokog predstavnika) raspravljao u protekla dva dana. Schmidt je poručio je da OHR ostaje važan oslonac u tom procesu, ali da dugoročno rješenje mora biti domaća odgovornost: “Mi svi smatramo da je budućnost BiH na internom planu, a ne da visoki predstavnik radi sve svaki dan i da to bude održivo na dugoročnom planu."
ADVERTISEMENT
Shcmidt, čiji legitmitet kao visokog predstavnika i dalje zvanično osporavaju politički lideri iz RS dok se njegove odluke defacto provode, je na početku rekao da je sastanak poslužio kao obilježavanje 30. godišnjice Dejtonskog sporazuma koji je donio mir, rekonstrukciju zemlje, povratak ljudi, izgradnju institucija i povratak normalnom životu.
"Pred nama je još uvijek puno posla, razgovarali smo o idućim koracima i pitanjima koje trebamo raditi u budućnosti. Sastanak je poslužio kao obilježavanje 30. godišnjice Dejtonskog sporazuma koji je donio mir Bosni i Hercegovine", rekao je Schmidt na početku govora.
Naglasio je da nije još uvijek sve završeno.
"Na sastanku smo razgovarali sa predstavnicima iz Parlamentarne skupštine BiH, nevladine organizacije 'Pod lupom', predstavnicima CIK-a, EUFOR-a, NATO-a i Vijeća Evrope i svim predstavnicima koji čine PIC. Imali smo i predstavnike iz mnogih gradova. Usaglašen je stav da je BiH postigla značajan napredak u proteklom periodu, ali je ostalo još puno posla. Govorili smo i o budžetu za 2026, te uvođenje tehnologije u izborne procese, kao i situaciju o BHRT-u. Neophodno je postići napredak na putu ka EU integracijama. Izražena su očekivanja da će lideri narednih dana poduzeti korake koji će omogućiti pregovore BiH ka pridruživanju EU," rekao je Schmidt.
Schmidt nakon sjednice PIC-a (Izvor: Euronews.ba)
Podsjetio je da Vijeće ministara BiH nije usvojilo dva bitna zakona, te se nada da će to uspjeti iduće sedmice.
"Lokalni političari moraju biti ti koji će poduzeti veću odgovornost za rješavanje problema. Također postojalo je jedno razmišljanje, osjećaj, da se stvari mogu poboljšati. Vidjeli smo da u BiH imamo snažne institucije, ali također smo vidjeli da ima prostora da se ide u pravcu stabilnosti sto bi osiguralo nove investitore, što bi u konačnici dovelo do bolje životnog standarda za građane BiH", rekao je Schmidt.
Njegov stav je da se nakon 30 godina moramo okrenuti lokalnim zvaničnicima koji će donositi odluke.
"Zadovoljan sam što smo o svemu ovome mogli razgovarati. Kada se sastanemo za šest mjeseci nadam se da će PIC biti u situaciji da kaže da je BiH napredovala. Razgovarali smo i o 'Dejtonu sutra'... nakon 30 godina moramo se okrenuti lokalnim zvaničnicima. Potrebna je tranzicija sa Dejtona na EU integracije, a da ta tranzicija ne dozvoli postojanje bilo kakvog vakuuma", rekao je Schmidt.
Podsjetio da je u proteklom periodu razgovarao sa brojnim delegacijama posebno američkom.
"Bili su veoma plodonosni razgovori sa Flemingom i Ginkelom. Oni su iskusne diplomate koji znaju kakva je situacija u BiH i na Zapadnom Balkanu. Mi svi smatramo da je budućnost BiH na internom planu, a ne da visoki predstavnik radi sve svaki dan i da to bude održivo na dugoročnom planu", kaže Schmidt komentarišući budućnost OHR-a u BiH.
Na novinarsko pitanje da li će nametati zakon o državnoj imovini, ili neko rješenje u vezi sa tim, Schmidt je rekao da je razgovarao sa mnogim lokalnim zvaničnicima kojima je zabrana raspolaganja problem koji sprečava projekte.
"Razumljivo da je državna imovina pitanje o kom smo razgovarali, jer želimo ekonomski otvoriti BiH za investicije. Vidjećemo šta se može uraditi da državna imovina ne bude nešto što nas zabrinjava već prilika. I to pitanje ću uputiti gradonačelnicima i načelnicima, nećete biti sami i možete računati na podršku i parlamentarnih struktura. To je pitanje na kom se stalno radi i ozbiljan problem koji stoji na putu ekonomskog uspjeha zemlje", rekao je Schmidt.
Odgovarajući na pitanja novinara o usvojenom budžetu institucija BiH, Schmidt je rekao da bi volio da su neke druge stavke uključene u budžet.
"Smatramo da je BHRT, javno informisanje na nivou države bih trebao biti u budžetu. Čekamo da vidimo prijedlog budžeta za 2026. godinu. Međunarodan zajednica će u okviru svojih mogućnosti sagledati situaciju i optimističan da će se to riješiti u okviru Parlamenta BiH", rekao je Schmidt.
Reakcije iz SNSD-a
Iz SNSD-a očekivano oštre reakcije na ovu sjednicu PIC-a, čiji legitimitet su doveli u pitanje uz poruke da nije ni u Ustavu BiH, ni u Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac je sjednicu nazvao "sarajevskim sijelom tužibaba", na kom su se sastali "i ala i vrana". Za Šmita je rekao da je "okupator", a za predstavnike članica PIC-a "mentori političkih predstavnika Bošnjaka i dijela opozicije iz Republike Srpske".
Prethodno je i šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu državnog Parlamenta Sanja Vulić izjavila da je odbila poziv da dođe na sjednicu PIC-a, jer se kako je istakla, "sa Schmidtom nema o čemu razgovarati". Ona je ponovila stav vladajućih u Republici Srpskoj da je "Šmit nelegalan, nelegitiman i nepotvrđen".
Sa druge strane, pozivu za dolazak na sjednicu PIC-a odazvali su se svi šefovi klubova poslanika stranaka iz Federacije BiH, kao i Nenad Grković, kao predstavnik Kluba "SDS-PDP-LzPR".
Razmatrane su brojne aktuelne političke teme, a u fokusu su bile evropske integracije i nužnost da se u narednim danima ispune tri uslova Brisela (zakoni o VSTS-u i Sudu BiH, te imenovanje glavnog pregovarača), kako bi pristupni pregovori mogli početi. Učesnici ovog, jučerašnjeg sastanka otkrili su i da se pričalo o državnoj imovini, o tome kako ublažiti zabranu raspolaganja zbog projekata u Federaciji BiH, zatim o, kako je naglašeno, "blokadama u radu Savjeta ministara i Doma naroda", o finansijskoj situaciji BHRT-a, te o tome šta se u zakonodavnom smislu može uraditi do Opštih izbora iduće godine, kako bi se poboljašla društvena i ekonomska situacija u BiH.