O održanim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, kritikama opozicije i prozivkama za izbornu krađu te šta je bilo sa prijavama koje su podnesene u ranim izbornim ciklusima za Euronews BiH govori Branko Petrić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.
ADVERTISEMENT
Izbori koji su završeni u nedelju sa sobom su donijeli niz pitanja o mogućim neregularnostima, te kako i na koji način eventualno može doći do ponovnog brojanja glasova. Petrić je za Euronews komentarisao izbore kao i malo razliku između dva kandidata - Siniše Karana i Branka Blanuše.
"Ovo su izbori sa najnižom izlaznošću u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini, odnosno za vrijeme važenja ovog izbornog zakona od 2001. godine. Razlozi su tu mnogostruki. Jedan od razloga opšte niske izlaznosti jeste što je birački spisak prenapuhan, u njemu se ne nalaze, doslovno se ne iščišćava, nalaze se mnoge osobe koje su već davano premenule, zato imamo u njemu mnogo stogodišnjaka. To je jedan razlog. Drugi razlog je, vjerovatno vremenski uslovi, a treći, možda najvažniji razlog je što su ovi izbori za najveći broj građana neinteresantni. Interesantni su samo onim političnim stankama ili onim pojedincima koji su učestovali, a to je veoma mali broj", kaže Petrić.
U odnosu na prošle opšte izbore, prije tri godine, oko 200 hiljada ljudi je manje izašlo na izbore.
"Treba imati u vidu da su prije učestovale sve političke stranke i sa sjedištem u Sarajevu, Banjaluci i u Mostaru, u cijeloj BiH, da su učestovale stotine i hiljade pojedinaca koje su se nalazele na listama, da je bilo mnogo kandidata i da je to u neki način povuklo glasače da izađu na izbore. Sama izbora kampanja je trajala u pola manje, kratko, i jednostavno birači nisu našli svoje interesovanje da izađu", rekao je Petrić.
Na pitanje šta bi nove tehnologije donijele izbornom procesu u Bosni i Hercegovini, Petrić smatra da bi se smanjile izborne nepravilnosti i prevare.
"Svakim izborima se prijavljuje ogroman broj nepravilnosti. Nekad su one opravdane, većim dijelom su se pokazale kao neopravdane i proizvoljne ili nedokazane, ako su bile. Nepravilnost su raznog tipa. Postoje organi, postoje zakon koji procesiraju ta kršenja izbornog procesa...Preuranjena kampanja, zloupotreba djece u izborima - to ne utiče rezultata izbora. Ono što utiče, to su nepravirnosti napravljene na biračkom mjestu, uglavnom od strane članova i predsjednika biračkih odbora, ili su oni za te nepravirnosti odgovorni. Oni mogu uticati na rezultate izbora. One se žestoko sankcionišu i novčano i eliminacijom iz izbornog procesa za neki period", kaže Petrić.
Kada i kako može doći do poništenja izbora
"To je zadnja karta na kojoj se igra. Poništavanje izbora je moguće samo onda kada se na svim biračkim mjestima utvrde rezultati, pa se pokaže da na nekim mjestima nije moguće utvrditi rezultate prostim matematičkim radnjama, onda se vrši ponovno brojanje. Ako se ni tada ne može ponovnim brojanjem utvrditi rezultati, poništavaju se, odnosno ide predlog za poništavanje", kaže Petrić.
Da li će se izbori ponoviti na jednom, na više pojedinačih mjesta, u cijeloj opštini ili gradu, ili eventno u cijeloj izbornoj jedinici u RS u ovom slučaju, zavisi od toga da li su ispunjeni uslovi.
"Taj uslov je da su nepravilnosti nesporno utvrđene, da su one takvog obima, takve vrste i takvog kvaliteta, da mogu uticati na rezultate izbora. Prema tome, preuranjeno je sada apostrofiranje nekakvih nepravilnosti i traženje da se tu ponovi izbor", kaže Petrić.
Podsjetio je na situaciju iz Zvornika sa izbora iz prethodnih godina.
"U Zvorniku je bila u pitanju opravdanosti prigovora. Brojanjem je utvrđeno na 4.000 listića koji su bili sporni, ali izbori nisu poništeni, zato što bi tek 7.000 nepravilnih glasačkih listića moglo uticati na rezultat izbora, ko će biti izabran, pa izbori nisu poništeni. Oni koji su te nepravilnosti činili su žestoko kaženi. Moguće je ponoviti izbore na području čitave opštine ako se utvrde nepravilnosti i ako su one takvog kvaliteta, takvog obima, brojčanog obima - ako je recimo, 10.000 razlika između kandidata, da li će biti jedan ili drugi izabran - ta nepravilnost se mora utvrditi na najmanje 5.000 glasačkih, odnosno 5.001 glasačkih listića, jer 5.000 na jednu stranu ili 5.000 na drugu stranu su upravo tih 10.000 koji čini razliku," pojašnjava Petrić.
Postoji li neki vremenski period u kojem se sve to može utvrditi?
"Da, zakonom su propisani rokovi za objavljivanje rezultata, u roku od mjesec dana, sve se ta procedura i sve radnje treba da budu urađene i tek pred kraj toga roka se donosi odluka o eventualnom poništavanju. Da vam prenesem moje 16-godišnje iskustvo i četiri puta predsjednikovanja u toj Centralnoj izbornoj komisiji: bilo je mnogo poništavanja na svim nivoima, svih vrsta izbora, ali ponovljeni izbori nikada nisu donijeli drugačiji rezultat od onih koji su utvrđeni prvi put," zaključio je Petrić.