U intervjuu za Euronews BiH, profesor ustavnog prava Milan Blagojević govorio je o ustavnosti sutrašnje sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, mogućim posljedicama eventualnog imenovanja Željke Cvijanović za vršioca dužnosti predsjednika RS, te pravnim implikacijama po Izborni zakon i Ustav BiH. Osvrnuo se i na pitanje pravne pozicije Milorada Dodika nakon potvrđene presude Suda BiH, kao i na proceduru izbora novog člana Predsjedništva BiH u slučaju upražnjenog mjesta. U završnom dijelu Blagojević je pojasnio ko je ustavno nadležan za imenovanje glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom.
ADVERTISEMENT
Euronews: Kako komentarišete najave da bi Željka Cvijanović mogla biti imenovana za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske?
Blagojević: Vidite, puštena je vijest da je Željka Cvijanović kandidatkinja za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske. I u tom dijelu, sutrašnja sjednica Narodne skupštine Republike Srpske je neustavna, suprotna Ustavu Bosne i Hercegovine, jer je suprotna Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine. Naime, ako Narodna skupština Republike Srpske sutra izabere Željku Cvijanović za, u suštini, vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske – ma kako to oni drugačije nazvali – takva odluka Narodne skupštine biće suprotna Izbornom zakonu BiH.
Izborni zakon BiH propisuje, u članu 1.8.4, da je nespojivo da jedno lice istovremeno obavlja više od jedne funkcije u organima izvršne vlasti. Željka Cvijanović je već srpski član Predsjedništva BiH, pa ukoliko bi sutra bila imenovana za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske, u tom slučaju bi istovremeno obavljala dvije funkcije u dva organa izvršne vlasti. Naravno da je to u koliziji, i ja vam govorim zašto – pozivajući se na Izborni zakon BiH. A čim kršite Izborni zakon BiH, kršite i Ustav BiH, jer je Ustavom, u članu 3.3.b, propisana obaveza entiteta da poštuju zakone koje usvoji Parlamentarna skupština BiH. Dakle, time se krši i ta odredba Ustava BiH.
Osim toga, ukoliko sutra Narodna skupština imenuje Željku Cvijanović za vršioca dužnosti predsjednika Republike, Centralna izborna komisija BiH ima zakonsku obavezu da odmah, a najkasnije u roku od 15 dana, donese odluku kojom se utvrđuje prestanak njenog mandata na funkciji srpskog člana Predsjedništva BiH. To je jasno propisano Izbornim zakonom BiH.
Euronews: Da li bi to značilo put ka novim prijevremenim izborima, ovaj put za funkciju u Predsjedništvu BiH?
Blagojević: Da, u tom slučaju bi došlo do upražnjenog mjesta u Predsjedništvu BiH, što je već propisano zakonom iz jula 2000. godine – Zakonom o popunjavanju upražnjenog mjesta člana Predsjedništva BiH.
Tada se izbori vrše u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ako se, kao sada, radi o upražnjenom mjestu srpskog člana Predsjedništva, u izboru učestvuju poslanici iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine i delegati u Klubu Srba u Domu naroda.
Kandidat u tom slučaju može biti samo neko od poslanika iz Republike Srpske u Predstavničkom domu. Kada Predstavnički dom izabere kandidata, odluka se dostavlja Domu naroda. Dom naroda može dva puta odbiti kandidata koji je izabran, ali ako to učini, u trećem pokušaju – kako je još 2000. godine nametnuo visoki predstavnik Wolfgang Petritsch – izabran je onaj kandidat koji u trećem pokušaju dobije podršku poslanika iz Republike Srpske.
S obzirom da vladajuća koalicija iz Republike Srpske u Predstavničkom domu ima osam od ukupno 14 poslanika, za očekivati je da će oni već u prvom krugu izabrati svog kandidata. Imaju i većinu u Klubu Srba u Domu naroda, pa se očekuje da će taj kandidat biti potvrđen i tamo.
Euronews: Profesor Blagojeviću, u javnosti BiH i dalje je aktuelno pitanje – da li Milorad Dodik, nakon potvrđivanja prvostepene presude Suda BiH, i dalje može biti predsjednik SNSD-a?
Blagojević: Ne. Tu konfuziju je stvorio nezakonitim radom sam Sud BiH. Kada je 1. augusta objavio da je donesena presuda i da je Žalbeno krivično vijeće to učinilo 12. juna, Sud BiH je bio dužan da tu presudu dostavi ne samo Centralnoj izbornoj komisiji, nego i registracionom sudu kod kojeg je registrovan Savez nezavisnih socijaldemokrata – radi provođenja pravnih posljedica presude.
Po mom mišljenju, imajući u vidu mjere bezbjednosti, a naročito mjeru zabrane obavljanja funkcije, ovakva presuda kakva je izrečena Miloradu Dodiku obuhvata i zabranu vršenja funkcije u bilo kom pravnom licu. Svaka politička stranka, pa i SNSD, ima status pravnog lica, pa je time i nastupila mjera zabrane obavljanja funkcije predsjednika stranke.
Problem je što Sud BiH nije dostavio presudu Osnovnom sudu u Banjoj Luci, koji je registracioni sud za SNSD, što je bio dužan da uradi radi izvršenja presude.
Euronews: Zašto mislite da presuda nije dostavljena Osnovnom sudu?
Blagojević: To je pitanje za Sud BiH. Ali vidite šta se dešava – prošlog petka, žalbeno upravno vijeće Suda BiH donosi nezakonitu presudu u kojoj kaže da to nije njihova nadležnost, nego da treba da odluči Osnovni sud u Banjoj Luci. To je potpuno pogrešno, jer Osnovni sud nema nikakve veze s tim. Tri dana kasnije, iz Suda BiH stiže tumačenje da presuda protiv Dodika zaista podrazumijeva i zabranu vršenja bilo koje funkcije u SNSD-u. Dakle, Sud BiH je svojim nezakonitim radom stvorio haotičnu situaciju koja ne priliči jednoj državnoj instituciji.
Euronews: Tim Milorada Dodika je 20. augusta predao apelaciju Ustavnom sudu BiH, tražeći privremenu mjeru na presudu Suda BiH. Kada bi Ustavni sud mogao donijeti odluku o toj apelaciji? Postoji li rok?
Blagojević: Ne postoji. Ustav BiH i pravila Ustavnog suda ne propisuju nikakav rok u kojem sud mora odlučiti. Dakle, nema fiksnog roka za donošenje odluke.
Euronews: Ako bi Ustavni sud BiH odlučio da uvaži ili odbaci apelaciju, kakve bi bile posljedice?
Blagojević: Zavisi od toga kada bi odluka bila donesena. Ako bi odluka bila donesena prije 23. novembra, kada su zakazani prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, i ako bi apelacija bila usvojena – bilo ukidanjem presude Suda BiH, bilo odgađanjem njene primjene – to bi značilo da nema potrebe za prijevremenim izborima. Ali to ne znači da bi se Dodik automatski vratio na funkciju predsjednika Republike, jer tu odluku može donijeti samo sud koji ga je osudio, a ne Ustavni sud. Ako bi odluka bila donesena nakon izbora, kada bi novi predsjednik već bio izabran, tada ta odluka više ne bi mogla imati uticaja na izborni proces.
Euronews: Posljednje pitanje: na nivou BiH trenutno postoji polemika o tome ko treba imenovati glavnog pregovarača BiH sa Briselom. Da li je to Savjet ministara, Predsjedništvo ili Parlamentarna skupština?
Blagojević: Odgovor je jasan i nalazi se u Ustavu BiH. U članu 5. Ustava jasno stoji da je Predsjedništvo BiH isključivo nadležno za utvrđivanje i vođenje spoljne politike. Spoljna politika obuhvata sve odnose BiH sa međunarodnim subjektima, uključujući i Evropsku uniju. Dakle, isključivo Predsjedništvo BiH ima nadležnost da imenuje glavnog pregovarača sa Evropskom unijom.