ADVERTISEMENT

Begić tvrdi da odluka, kojom se propisuje da kandidat može biti isključivo iz reda srpskog naroda, predstavlja diskriminaciju prema drugim građanima i krši Ustav BiH i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

"Ovakva odluka predstavlja direktnu i očiglednu diskriminaciju, jer isključuje pripadnike hrvatskog i bošnjačkog naroda, kao i ostale građane Bosne i Hercegovine", naveo je.

Podstio je da su i 2007. godine, kada su raspisani prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, izbori sprovedeni uz odredbu da kandidat može biti samo pripadnik srpskog naroda.

"Međutim, činjenica da je u prošlosti postojala slična praksa ne može biti pravni osnov za njeno ponavljanje, jer je diskriminacija zabranjena Ustavom BiH i međunarodnim konvencijama. Pravo nikada ne smije da se zasniva na ranijim

pogreškama, već na ustavnim i univerzalnim principima jednakosti", naglasio je.

Dodao je da ako bi se slijedila logika "postojanja prakse", onda bi morali konstatovati da je i nacistička Njemačka pod Hitlerom imala pravnu praksu – ali to je bila praksa zasnovana na etničkoj i rasnoj diskriminaciji, koja je historijski i pravno osuđena.

"Time želim ukazati da postojanje prakse nije isto što i postojanje prava", naveo je.

Predlažio je da Ustavni sud BiH utvrdi da odluka CIK-a o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, u dijelu u kojem se propisuje da kandidat mora biti pripadnik srpskog naroda, nije u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

"Naloži Centralnoj izbornoj komisiji BiH da hitno izmijeni osporeni dio odluke i omogući kandidaturu svim građanima BiH pod jednakim uslovima, bez obzira na etničku pripadnost. Odredi privremenu mjeru kojom se osporeni dio odluke stavlja van pravne snage do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH", istakao je Begić.

Za kraj je naglasio da se pravo mora zasnivati na Ustavu i međunarodnim standardima, a ne na diskriminatornim obrascima koji potkopavaju vladavinu prava.