ADVERTISEMENT

Euronews: Apelaciono odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine odbilo je žalbu odbrane Milorada Dodika na odluku CIK-a o prestanku mandata na funkciji predsjednika Republike Srpske. Šta to znači u slučaju Dodika?

Blagojević: To znači samo konstataciju, deklarativni stav Suda Bosne i Hercegovine, kakav je i stav iz odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine prije nekoliko dana, da Milorad Dodik nije predsjednik Republike Srpske. Međutim, Milorad Dodik je prestao biti predsjednik Republike Srpske ne današnjom presudom Suda Bosne i Hercegovine, niti odlukom Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, već pravosnažnom presudom Žalbenog vijeća Suda Bosne i Hercegovine, koja je donijeta 12. juna ove godine.

Tom presudom je pravosnažno izrečena mjera zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina. Ta mjera je stupila na snagu 12. juna i postala pravosnažna 12. juna 2025, jer tako propisuje član 115 Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, naravno ne samo za slučaj Dodika, nego za sve ovakve ili druge slučajeve u kojima se presudom pravosnažno izrekne mjera bezbjednosti i zabrane obavljanja određene funkcije.

Euronews: Dodik je ranije poručio da ostaje predsjednik i da mu neće biti onemogućeno vršenje funkcije. Prvenstveno, da li je to moguće? Može li odbiti da se povuče sa funkcije? I da li bi njegove odluke koje bi donosio imale ikakvu snagu?

Blagojević: Tu moramo razlikovati faktičku od pravne situacije. Faktičko stanje od pravnog stanja prema Ustavu Republike Srpske i Ustavu Bosne i Hercegovine. Dakle, to je ono što je pravno stanje. Milorad Dodik nije predsjednik Republike Srpske i on to nije od 12. juna ove godine. Tako da, s te strane, pravo, pravni poredak u Bosni i Hercegovini pruža jasan odgovor na ovo pitanje. Međutim, s druge strane, možemo imati fakticitet da se on ponaša faktički kao predsjednik Republike, ali to de jure nije ništa.

Ukoliko bi on donosio određene akte nazivajući sebe predsjednikom Republike Srpske, takvi akti bili bi neustavni i pravno ništavi od trenutka njihovog nastanka, jer nisu donijeti u pravnom smislu od lica koje je predsjednik Republike. Recimo, ukoliko bi Narodna skupština nastavila da donosi zakone i da ih dostavlja Miloradu Dodiku da donese ukaz predsjednika Republike o proglašenju tih zakona, i taj ukaz i ti zakoni bili bi neustavni. I to ja ih nazivam pravno ništavim, jer bi imali pravnu posljedicu ništavosti od samog trenutka njihovog donošenja.

Euronews: Danas je Višković podnio ostavku na mjesto premijera i ide se u izbor mandatara. U situaciji kada imamo odluke suda u vezi sa Dodikom, ko može predložiti mandatara?

Blagojević: Ne može niko prema ustavu. Dakle, ako se držimo slova Ustava Republike Srpske, prema tom ustavu, a on je jedini važan u ovakvoj situaciji, samo lice koje je predsjednik Republike Srpske može da predloži novog kandidata za predsjednika vlade Republike Srpske, odnosno za premijera. Milorad Dodik nije predsjednik Republike i on stoga sa ustavno-pravnog aspekta nema pravo da predlaže novog mandatara. Ukoliko bi to kojim slučajem i učinio, i ukoliko bi Narodna skupština Republike Srpske prihvatila taj njegov prijedlog i izglasala takvog mandatara, taj izglasani mandatar bio bi neustavni premijer. I to neustavan ne samo po Ustavu Republike Srpske, nego i po Ustavu Bosne i Hercegovine, jer bi takav eventualni postupak Narodne skupštine bio suprotan članu jedan Ustava Bosne i Hercegovine i načelu vladavine prava propisanom tim ustavom.

Vladavina prava iz člana jedan Ustava Bosne i Hercegovine znači ne samo vladavinu ustava i zakona, nego i vladavinu pravosnažnih presuda sudova. U ovom slučaju vladavinu pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine, kojom je Dodiku zabranjeno da počevši od 12. juna ove godine, pa u narednih šest godina, obavlja funkciju predsjednika Republike. I zato on nije predsjednik Republike i ne može dakle nastupati u tom svojstvu. Prihvatanje Narodne skupštine da prihvati prijedlog Dodika o imenovanju novog mandatara povrijedilo bi tu pravosnažnu presudu Suda Bosne i Hercegovine i time bi kršilo i vladavinu prava iz ustava. Iz toga bi ovlašćena lica iz Ustava Bosne i Hercegovine mogla pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom i podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti takve eventualne odluke Narodne skupštine Republike Srpske. I ja vjerujem da bi Ustavni sud iz ovih razloga, jer se time krši vladavina pravosnažnih presuda i vladavina prava, uvažio taj zahtjev i takvu odluku Narodne skupštine proglasio neustavnom.