Dejtonska Bosna i Hercegovina nema zakon o praznicima države, ali baštini tekovine Republike Bosne i Hercegovine, te se tako danas obilježava Dan državnosti kao poštovanje na antifašističku borbu i prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a u Mrkonjić Gradu. Dan u Republici Srpskoj ne slave, jer smatraju licemjernim slavljenje ZAVNOBIH-a, mimo AVNOJ-a, što su tekovine, kako kažu "srušene" Jugoslavije. Ipak, mnoge čestitke stižu, uz tumačenja.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić reagovao je na objave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da su samo Srbi bili dio antifašističkog pokreta u BiH u toku Drugog svjetskog rata i da su bili najveće žrtve.
"To je klasična manipulacija i providan pokušaj da se istorijska istina o BiH pokuša prekriti sa lažnom nacionalistickom istoriografijom i mitološkom fikcijom, i zbog toga je ponovo potrebno ponoviti vjerodostojne činjenice i lekcije iz istorije.
Niko ne spori, kaže, da su Srbi bili dio partizanskog pokreta u toku II Sv. rata, ali ne samo Srbi, nego i Bošnjaci i Hrvati, i svi Bosanci i Hercegovci koji su pružili otpor nacistima, četnicima, ustašama i drugim saradnicima okupatora, boreći se za BiH u kojoj će slobodno i zbratimljeno živjeti svi njeni narodi i svi njeni građani, a što je potvrđeno na zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu", dodao je.
Akademski diskurs o temi “ZAVNOBiH treba posmatrati u kontekstu AVNOJ-a“ održan je u Sarajevu u organizaciji Bosanske akademije nauka i umjetnosti “Kulin ban”.
Predsjednik BANUK-a Suad Kurtćehajić govorio je o okolnostima koje su dovele do održavanja Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu koji je jedan od najznačajnijih događaja u istoriji BiH, jer su nakon 480 godina, odnosno nakon 1463. godine, kada je Bosna pala pod Osmanlije, predstavnici njenih naroda na taj dan 1943. godine prvi put došli u situaciju da slobodno odlučuju svojom voljom o njenoj sudbini.
"Zahvaljujući Titovom antifašističkom partizanskom pokretu u ratom porobljenoj Evropi narodi Bosne i Hercegovine svojom borbom i uspjesima u njoj stvorili su pretpostavku da mogu svojom voljom odrediti kakvu Bosnu i Hercegovinu žele. Ovome je prethodila Titova inicijativa da se od početne platforme komunista da Bosna i Hercegovina treba imati status autonomne pokrajine treba odustati i da Bosna i Hercegovina zbog najvećih žrtava i stradanja koje su iznijeli njeni narodi treba imati jednakopravan status federalne jedinice", kazao je.
Zastave BIH ( Izvor: pexels )
Bošnjaci su 1. marta 1992. godine srušili tekovine 25. novembra i zato ovaj datum nije i ne može biti nikakav dan državnosti BiH, tvrdi predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.
" Osim toga, BiH nema zakon o praznicima tako da 25. novembar ni u formalnom, kao ni u identitetskom smislu nije zajednički praznik svih u BiH", ustvrdila je Cvijanović povodom 25. novembra.
Cvijanović također tvrdi da je “istorija za političko Sarajevo švedski sto sa kojeg po potrebi uzimaju događaje i datume koji se međusobno isključuju”.
"Nemoguće je istovremeno slaviti ZAVNOBiH i njegove rušitelje. Na zasijedanju ZAVNOBiH-a je zaključeno da BiH nije ničija ekskluzivno, već da je i srpska, i hrvatska, i muslimanska podjednako", kaže Cvijanović.
"Srpski narod je ponosan na svoju antifašističku istoriju i ZAVNOBiH će uvijek imati svoje mjesto na njenim stranicama, i upravo zato nećemo da učestvujemo u licemjernim manipulacijama", smatra Cvijanović.
ZAVNOBiH je održan 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu, tokom Drugog svjetskog rata, kao centralno političko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta i najvišeg organa narodne vlasti BiH.
Vlasti u Republici Srpskoj ga ne slave kao Dan državnosti BiH, jer po njima, nije rezultat dogovora sva tri konstitutivna naroda u BiH.
Član Glavnog odbora SNSD-a Denis Šulić izjavio je Srni da je simptomatično da u Federaciji BiH obilježavaju 25. novembar, a istovremeno u Sarajevu postoje ulice sa imenima ustaških oficira i saradnika nacističke Njemačke.
"Ne ide obilježavanje 25. novembra kada ste ga uništili 1. marta. Ne ide proslava 25. novembra kada vam ulice, umjesto po Fuadu Midžiću, koji je jedan od učesnika u borbama za oslobađanje Sarajeva, nose ime Mustafe Busuladžića i ostalih nacističkih i ustaških saradnika i okupatora", istakao je Šulić.
On je naglasio da je dejtonska BiH nastala potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazum i da je na taj datum u Republici Srpskoj neradni dan.
U Federaciji Bosne i Hercegovine danas se slavi Dan državnosti BiH, dok ga u Republici Srpskoj ne smatraju praznikom, jer nije rezultat dogovora sva tri konstitutivna naroda u BiH.