ADVERTISEMENT

"Ne smatram da je propalo, to je moj stav. Mislim da je pred nama period gdje će se stvari posložiti i da će se izvršiti prijeko potrebna rekonstrukcija Savjeta ministara BiH. Opozicija ima potreban kapacitet, možda nema toliko glasova, koliko je potrebno za izglasavanje, ali legitimitet i rekao bih potreban broj od dva delegata u Domu naroda i pet u PD PS BiH dovoljno je za parlamentarnu većinu", rekao je Šarović.

Opozicija iz RS, kaže Šarović, nema problem sa izmjenom Izbornog zakona na kojem insistira Dragan Čović.

"Što se tiče opozicije iz RS, mi nemamo problem sa tim Izbornim zakonom, to je i rečeno gospodinu Čoviću. Ali, to ipak nije dovoljno za definitivan prolaz takve verzije Izbornog zakona jer je potrebno da HDZ otvori razgovore i postigne dogovor sa Trojkom. Da li će u tome uspjeti ili ne? Što se tiče glasova opozicije, to nije sporno. Dakle, i u jednom i u drugom domu, neophodno je da se otvori dogovor sa Trojkom", naglasio je Šarović.

On kaže da je potencijalna intervencija visokog predstavnika Christiana Schmidta oko imenovanja novog ministra bezbjednosti BiH samo "u formi špekulacija."

"Nisam siguran. To je sve u formi špekulacija. U Domu naroda se pomiješalo i pitanje Izbornog zakona, hoće li se staviti na dnevni red i pitanje blokade...Pametno bi za opoziciju iz RS bilo da puste da Izborni zakon bude u vrhu, odmah nakon izglasavanja dnevnog reda i da pitanje blokade ostane za poslije i da se izbije svaki argument HDZ-a, kome je vrlo stalo da prođe u Domu naroda. Onda bi karte bile potpuno otvorene. Onda mora da slijedi pitanje slanja, od strane predsjedavajuće Savjeta ministara gospođe Krišto, bezbjednosnih provjera kandidata kojeg je za ministra bezbjednosti predložila opozicija iz RS, gospodina Vukanovića. Mislim da je to ključ", jasan je Šarović.

Politička kriza odlikuje BiH, smatra nekadašnji predsjednik SDS-a.

"Mi smo godinama u krizi. To odlikuje BiH. Neki žive od krize, i ne odgovara im smirivanje situacije, prije svega mislim na SNSD. Što više krize, to je bolje za njih. Oni od krize profitiraju najviše. Mislim da je ovo vrh kriznog perioda, nikada kriza nije bila većeg intenziteta, toliko velika velika da u pitanje dovodi bezbjednost cijele zemlje. Mislim da bi ulazak opozicije u strukture vlasti cijele zemlje, kako u RS, tako i u cijeloj BiH, bilo od krucijalnog značaja, ušli bismo u mirniji period", istakao je Šarović.

HDZ i opozicija iz RS mogu odigrati ključnu ulogu smirivanju tenzija.

"HDZ i opozicija iz RS mogu da odigraju ključnu ulogu kojom bi zemlju uvukli u mirniji period. Svako ko bi učinio korak ka tome i ukoliko bi HDZ definitivno zaboravio na priču o SNSD, jer nije moguć povratak na staro, mislim da bi onda bilo bolje za cijelu zemlju", pojašnjava Šarović.

Šarović ističe da nema ništa protiv povratka na izvorni Dejton, ali ističe da postoje koraci koji bi trebalo da dovedu do tog.

"O tome se priča 15 godina. Ja mislim da je legitimno pozivati se na izvorni Dejton, ali ako ste 2005. i 2006. godine nekim zakonima uspostavili institucije koje su na nivou države, poput SIPA-e, a prije toga su bile entitetske, ako hoću da se to ponovo podijeli, odnosno da bude na nivou RS ili FBiH, onda morate taj zakon staviti van snage. I to je legitimno, možete otvoriti dijalog sa FBiH jer ste svojevremeno sporazumom FBiH i RS, dogovorili se da bude na nivou države. Pošteno je tako razgovarati, ja bih to podržao. Ne možemo se odjednom sada sjetiti izvornog Dejtona. Ja nemam ništa protiv izvornog Dejtona, ali postoje neki koraci za tako nešto", konstatovao je Šarović.

On se osvrnuo i na sankcije koje ima predsjednik RS Milorad Dodik, kazavši da se to ne održava samo na pojedinca, nego i na cijelo društvo.

"Ako ste na čelu neke institucije i vi ste pod sankcijama, onda posljedice osjete svi. Mi možemo da se junačimo kako nam ne može ništa SAD i EU, ali nije to baš tako, to ima reperkusije na cijelo društvo. Ja sam to iskusio. Bio sam u sličnim situacijama, ali sam postupao drugačije, smatrajući da nije pametno da srljam. Protiv sankcija sam, protiv nametanja visokog predstavnika, ali stvari moraju da se gledaju drugačije. Ja sam rekao, povući ću se iz Predsjedništva BiH, lakše je to, ja ću se boriti protiv sankcija na Sudu, a ne da vučem cijelu Republiku ili zemlju u taj problem. To nije pošteno. Ja sam se borio sam. Vi imate hiljadu prijatelja, ali kada dođu sankcije, onda imate podršku porodice i par prijatelja. Kada sam došao u probleme, pokojni Milan Jelić, nije mario za sankcije, ostao mi je prijatelj i vjeran do kraja, dok su drugi kada me vide, prelazili na drugu stranu i tako su pokazali svoju slabost. Ali ja sam izdržao sve, nije mi žao ni truda ni vremena. Kada na kraju pobijedite, onda ste ponosni na samog sebe, a opet, niste naštetili društvu, Republici, na bilo koji način", kazao je Šarović.

Komentarisao je i podršku opozicije oko izglasavanja veta Željke Cvijanović u NSRS.

"To je na neki način očekivano. Nije to podrška Željki, opozicija je više razmišljala o sebi i svojoj poziciji", smatra Šarović.

Trenutno stanje i pozicija SDS-a nije zadovoljavajuća, naglašava nekadašnje predsjednik te stranke.

"Stranka u narednih nekoliko mjeseci ulazi u jedan od najvažnijih perioda, a mora i da se pripremi za ono što je čeka 2026. godine. Sa ovakvim stanjem i pozicijom ne mislim da možemo imati velika očekivanja. Nešto treba da razmrda, da rastrese, da ljudi u SDS-u prepoznaju stranku kao alternativu postojećem. Lako je reći, ali je potrebno mnogo razmrdavanja, ali vjerujem da će to da osjete i shvate u SDS-u. Ima kapaciteta unutar stranke da se to učini. Vjerujem da je potrebno da se svi okupimo ukoliko želimo da to ponovo bude veliki i snažan SDS", zaključio je za Euronews BiH, Mirko Šarović, nekadašnji predsjednik RS i SDS-a.

Cijeli intervju pogledajte u video prilogu.