Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas bi na hitnoj sjednici trebao razmatrati izmjene Izbornog zakona BiH, koje je u proceduru uputila HDZ-ova Marina Pendeš, delegat u Klubu hrvatskog naroda. Kako je pojašnjeno iz ove stranke, suština izmjena je da se omogući Hrvatima da biraju svog člana Predsjedništva BiH, jer im se kako tvrde, ovo pravo oduzima već 16 godina.
ADVERTISEMENT
Vijest da je iz HDZ-a upućen Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH stigla je na dan prvog sastanka stranaka koje bi mogle formirati novu većinu na nivou Bosne i Hercegovine. Iako je nakon sastanka rečeno, da je dogovoreno da se nastave dogovarati, predsjednik HDZ Dragan Čović bio je konkretniji... On je rekao da to što će se na dnevnom redu sjednice Doma naroda naći izmjene Izbornog zakona, govori da je za te izmjene i došlo vrijeme.
"Za veći obim izmjena Izbornog zakona imamo dovoljno vremena, ali za ovo više nema vremena, jer o tome pričamo već deset godina. Bošnjački narod će imati pravo birati, ali ostavite to pravo i hrvatskom narodu, da može birati predstavnika u Predsjedništvu BiH, što već 16 godina nema mogućnost", istakao je Čović.
Delegati bi trebali razmatrati, kako Čović kaže, manje izmjene izbornog zakona, koje je uputila HDZ-ova Marina Pendeš, a definišu način izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Predlaže se uvođenje dvije liste- bošnjačkih i hrvatskih kandidata, pri čemu bi hrvatski član Predsjedništva BiH postao onaj koji osvoji najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji, uz uslov da je dobio najviše glasova i u najmanje tri od pet kantona s većinski hrvatskim stanovništvom, a to su Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački, Posavski i Kanton 10.
"Ne čini mi se kao baš najbolje rješenje, jer je očigledno zasnovano na dominaciji nacionalnog principa, a ne kombinuje se taj princip sa građanskim", smatra politički analitičar, profesor doktor Enver Kazaz.
Enver Kazaz (Izvor: Euronews BiH)
Kada je riječ o izboru bošnjačkog člana Predsjedništva, manje-više bi sve ostalo isto, jer bi pobijedio kandidat koji dobije najveći broj glasova u Federaciji BiH, ali na pomenutoj listi, isključivo bošnjačkih kandidata.
"Razgovarao sam sa kolegama iz Kluba Bošnjaka i oni su stava da ovakav prijedlog zakona ne može zadovoljiti naša očekivanja, a neizbježno je, ako govorimo o Izbornom zakonu, ne pomenuti implementaciju presudu Evropskog suda za ljudska prava, od kojih do sada nijedna nije implementirana", podsjeća Džemal Smajić, Delegat u Klubu bošnjačkog naroda (SzBiH).
U izmjenama koje je predložila Pendeš navodi se da bi one važile sve dok se Ustav Bosne i Hercegovine ne uskladi sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, odnosno dok se ne omogući svim građanima da se mogu kandidovati za člana Predsjedništva, bez obzira na etničku pripadnost i na to u kom entitetu žive.
HDZ-ov prijedlog podrazumijeva i promjene kada je riječ o izboru članova Centralne izborne komisije BiH, a ukoliko bi ove izmjene stupile na snagu, članove CIK-a birala bi komisija sastavljena od šest članova kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine BiH, odnosno predsjedavajući domova i njihovi zamjenici.
Prema ovom prijedlogu, kod izbora člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske ne bi se mijenjalo ništa. Zbog toga će, kako nam je rekao predsjedavajući Doma naroda Nikola Špirić, SNSD podržati ove izmjene koje, kako kaže, garantuju pravo Hrvatima da biraju svoje predstavnike.
Dva delegata iz opozicije iz Republike Srpske Nenad Vuković i Želimir Nešković još uvijek nisu zauzeli stav o ovom pitanju. Kako nam je u kratkom telefonskom razgovoru poručio Vuković, o tome kako će glasati, odlučiće prije same sjednice, jer kako ističe, prijedlog je "star" svega dva dana i nije im ostavljeno dovoljno vremena kako bi proučili materijale i odlučili.
Ima li podrške i da li je izvjestan bojkot sjednice?
Za usvajanje ovog zakonskog rješenja je potrebna podrška osam od 15 delegata, s tim što moraju biti najmanje dva glasa za iz Republike Srpske i četiri iz Federacije BiH. Nakon toga bi se o prijedlogu izjašnjavao i Predstavnički dom, bez čije podrške izmjene ne mogu stupiti na snagu. U ovom slučaju, izmjene bi mogle dobiti potrebnu podršku, odnosno i do devet od 15 glasova, uz ispunjavanje uslova i za entitetsku većinu.
Postoji i opcija koja se često koristila u Domu naroda u posljednjih godinu dana, a to je nedolazak na sjednicu ili napuštanje iste, čime ne bi bilo kvoruma za rad i odlučivanje. To su na prošloj i pretprošloj sjednici učinili delegati iz SNSD-a, a prije toga delegati iz HDZ-a. Prethodno, isto su radili i delegati iz Kluba bošnjačkog naroda koji su mjesecima bojkotovali sjednice na kojima je bio SDS-ov prijedlog o odlasku stranih sudija iz Ustavnog suda BiH. Sličan scenario bi se mogao i danas dogoditi, ukoliko procjene da će biti preglasani.