ADVERTISEMENT

Stranke Trojke, opozicione stranke iz Republike Srpske i HDZ BiH trebale bi uskoro održati radni i konsultativni sastanak u vezi sa formiranjem nove koalicije na nivou Bosne i Hercegovine, ali tada neće biti potpisan koalicioni sporazum, potvrdio nam je Miličević. Iako ne otkriva detalje, ono što je poznato od ranije iz izjava iz ovih stranaka, u fokusu sporazuma bi trebale biti obaveze prema Evropskoj uniji, izborne reforme i zakoni koji se tiču poboljšanja standarda građana.

Nova koalicija na nivou BiH? (Izvor: HDZ BiH/CZK Istočna Ilidža)

HDZ insistira na izmjenama izbornog zakona u vezi sa izborom članova Predsjedništva BiH. Stranke Trojke (NiP, NS, SDP) insistiraju na usvajanju Nacrta zakona o Sudu BiH u Savjetu ministara, zatim usvajanju Prijedloga zakona o VSTS-u BiH u oba doma bh. Parlamenta, te imenovanju glavnog pregovarača, što bi ubrzalo evropski put BiH i omogućilo početak pristupnih pregovora.

Stranke opozicije iz Republike Srpske (SDS, PDP, LZPR) fokus stavljaju na uvođenje novih tehnologija u izborni proces, te između ostalog, na izmjene zakona o PDV-u koje se odnose na nižu stopu PDV-a na osnovne životne namirnice.

O obavezama prema Briselu postoji konsenzus budućih koalicionih partnera, ali je još uvijek nejasno na koji način će biti postignut dogovor u vezi sa izbornim reformama na kojima insistira HDZ.

Matematika, funkcionalnost i rekonstrukcija Savjeta ministara

SDP, NiP, NS, SDS, PDP, LZPR I HDZ imaju ukupno 20 poslanika, a za većinu u Predstavničkom domu su neophodna 22. Iz NES-a je ranije potvrđeno da će i oni u ovu koaliciju, čime bi se došlo do potrebnog broja ruku. Uz poslanika Šemsudina Mehmedovića koji je zajedno sa NES-om u Mješovitom klubu poslanika, nova većina bi brojala 23 poslanika. Kada je riječ o Domu naroda, moguća je podrška cijelog Kluba Hrvata (uz tri delegata HDZ-a, tu su i Zlatko Miletić iz PZNG i Ilija Cvitanović iz HDZ-a 1990) te bi nova koalicija imala osam delegata, što je dovoljno i za opštu i za entitetsku većinu.

Ova koalicija će ipak biti ograničena i to iz dva razloga... Do Opštih izbora ostalo je oko godinu i po, što je ipak dovoljno za barem 15 sjednica oba doma bh. Parlamenta, ali je upitno kako će zakoni koje usvoji nova većina u Predstavničkom domu proći na Domu naroda, gdje SNSD ima tri delegata i njihovim nedolaskom na sjednicu, ne bi bilo kvoruma, pa samim tim ni sjednice.

Inače, 2. aprila, upravo na sjednici Doma naroda će se naći inicijativa za smjenu SNSD-ovog Nikole Špirića iz Kolegijuma Doma naroda, kao i prijedlog za smjenu SNSD-ovih ministara Staše Košarca i Srđana Amidžića, a taj zahtjev je prošlog mjeseca dobio podršku većine poslanika Predstavničkog doma. Tako bi u slučaju da delegati usvoje ovaj zahtjev, Savjet ministara ostao bez ministara iz SNSD-a.

Iako se za sada ne zna kako će nakon eventualne rekonstrukcije Savjeta ministara biti raspoređene sve funkcije, postoje informacije kome bi trebala pripasti ova upražnjena ministarska mjesta. Nedavno je Igor Crnadak, član Predsjedništva PDP-a, rekao da bi ovoj stranci trebalo pripasti ministarstvo finansija, SDS-u ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, a Listi za pravdu i red, odnosno Nebojši Vukanoviću ministarstvo bezbjednosti.

Ranije je SDP BiH tražio i smjenu Sevlida Hurtića (BH Zeleni), ministra za ljudska prava i izbjeglice, koji je na tu poziciju došao na prijedlog SNSD-a.