Loader
Loader
Pronađite nas

MCP: BiH ostaje izvan međunarodnog programa NASA-e za učenike i nastavnike

Naredna tri dana prijeti nagli porast vodostaja, poznato koja su područja ugrožena

    Dvadeset godina digitalizacije u BiH: Pečatiranje elektronskih rješenja, šalteri i hiljade koraka iza regiona

    Copyright European Commission Audiovisual Service
    Gojko Veselinović
    Objavljeno

    U Bosni i Hercegovini na klik se može prijaviti poreska kartica i podnijeti zahtjev za registraciju preduzeća. Mogu se zakazati termini za podnošenje i preuzimanje zahtjeva za putne isprave, ličnu kartu i registraciju vozila, ali se fizički mora doći na šalter i predati papirologija. Izuzetak je MUP Kantona Sarajevo koji građanima omogućava elektronsku dostavu CIPS dokumenta, uvjerenja iz kaznene evidencije i zahtjeve za imovinsko-pravnim dokumentima.

    ADVERTISEMENT

    Prema zvaničnim podacima Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA), besplatan kvalifikovani elektronski potpis do sada je aktiviralo oko 20.000 građana BiH, što je neznatan broj od ukupno 3,5 miliona stanovnika.


    Zakon o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine usvojen je 2006. godine, što znači da digitalizacija uprave traje 20 godina. I pored malih pomaka, tamo gdje su omogućene elektronske usluge, i dalje postoje apsurdi.


    "Evo jedan kuriozitet. U Federaciji BiH je uvedeno da se može registrovati posao, biznis online. I kada sudija elektronski potpiše rješenje potrebno je otići do suda da se dokument pečatira, tako da gubi smisao sve to", kaže Biljana Livančić Milić, Udruženje građana "Zašto ne".


    Stručnjaci kažu da je glavni uzrok komplikovana ustavna struktura BiH sa entitetima, kantonima i opštinama i decenijsko kašnjenje sa primjenom elektronskog potpisa.


    "Dakle, to je ustavno uređenje Bosne i Hercegovine i meni bi kao direktoru IDDEEA bilo najlakše da mi imamo zakonska ovlaštenja i nadležnosti da mi razvijemo kompletno sve to i ponudimo svim nivoima vlasti. Međutim, to nemamo jer bi odmah to tako nešto se smatralo prenosom nadležnosti", ističe Almir Badnjević, direktor IDDEEA.


    "Digitalizacija je fragmentirana, od opštine, kantona, entiteta, svi rade na svoj način. To je ono što ovdje nedostaje. Jedan centralizirani sistem koji će odrediti pravila interoperabilnosti kako će komunicirati različiti servisi jedan sa drugim i kako će, ne znam servis iz Banjaluke da bude kompatibilan sa servisom u Travniku", dodaje Livančić Milić.


    Kada je u pitanju region, Srbija je u samom vrhu e-Uprave u regionu i po ocjenama UN-a, gdje spada u grupu zemalja sa veoma visokim indeksom e-Uprave. Crna Gora je u sredini tabele, dok BiH redovno zauzima najniže mjesto u Evropi po razvijenosti e-Uprave i e-servisa.


    Za razliku od BiH, u Srbiji je digitalizovano više od 200 usluga javne uprave za građane i privredu. Centralno mjesto za pristup ovim servisima je portal e-Uprava, uz prateću mobilnu aplikaciju i specijalizovane državne portale. Prema podacima sa portala e-Uprave u Srbiji ima skoro tri miliona građana sa elektronskim potpisom. Na šalter se ide za određene procedure u katastru, specijalne dozvole ili za komplikovane ostavinske postupke.


    S obzirom na obim podataka građana koje je potrebno skladištiti, postavlja se pitanje sigurnosti tih baza.


    "Moramo reći da veliki sistemi i generalno sistemi gdje se kriju svi podaci nas građana, znači veoma veliki obim podataka nisu u potpunosti sigurni, ali ne zato što država nije uradila ono što može ili kompanija koja drži naše podatke, već zato što sajber bezbjednost nije proizvod. Mi to ne možemo kupiti i reći 'e, sada smo bezbijedni'. to je jedan kontinurani proces i da danas uradimo taj proces, sutra mogu da se pojave neke nove vrste napada, neke nove tehnologije. Evo danas vidimo da AI izvršava hakerske napade nekada. Dakle, tehnologija stalno napreduje, mijenja se i samim tim ti napadi postaju sofisticiraniji i zaštita nekako nikada nije na tom nivou da možemo reći da smo u potpunosti sigurni", smatra Denis Tul, stručnjak za IT pravo.


    Portal e-Uprava Crne Gore nudi više stotina elektronskih usluga za građane i biznise, a na klik možete upisati i dijete u vrtić.


    Na šalter se i dalje mora za nove lične dokumente, određena imovinska i katastarska pitanja te ovjere kod notara. Crna Gora ima oko 20.000 izdatih elektronskih potpisa, ali nedostaje pratećeg hardvera za očitavanje elektronskog potpisa.


    U Evropi najveći stepen digitalizacije javne uprave je u skandinavskim zemljama te u Estoniji, dok u svijetu prednjače azijske zemlje i zemlje razvijenog zapada. Dok ovaj proces zaživi u BiH i dalje ćemo čekati u redovima uz čuvenu rečenicu "fali ti papir".

    Čitajte više o ovoj temi

    Dug za prekršajne kazne u BiH prešao 30 miliona KM

    Porezne prijave u FBiH od sada moguće podnijeti elektronskim putem

    U USK-u uvedena e-usluga za izdavanje CIPS potvrde