Loader

Loader
Pronađite nas

"Ljudi ne razmišljaju o bolesti, dok im se ne dogodi": U Bosni i Hercegovini donorsku karticu ima 80.000 građana

Nema dogovora između Sindikata i Vlade HNK, štrajk zdravstvenih radnika se nastavlja

    Koliko nas zagađen zrak ugrožava? Ljekari upozoravaju na bolesti srca

    Copyright European Commission Audiovisual Service
    Belma Biber
    Objavljeno

    Kardiovaskularne bolesti vodeći su faktor rizika mortaliteta u cijelom svijetu, a aerozagađenje jedan je od značajnih uzročnika tih oboljenja, upozoravaju doktori na Svjetski dan srca.

    ADVERTISEMENT

    Zagađenost zraka iz godine u godinu sve je veća u brojnim gradovima BiH, posebno u Sarajevu. Stručnjaci napominju da se rješavanju problema kvalitete zraka mora što prije pristupiti.


    Zimski mjeseci u Sarajevu uglavnom izgledaju zagađeno, što glavni grad BiH često stavlja na neslavno prvo mjesto u svijetu po zagađenosti. Upravo aerozagađenje u 25% slučajeva uzrok je kardiovaskularnih bolesti, pokazala su višegodišnja istraživanja stručnjaka. Toksične čestice koje udišemo završavaju u krvotoku ili se talože u disajnim organima, objašnjavaju kardiolozi.


    "Dovode do upale u plućima, dovode do astme, do karcinoma pluća i do upalne reakcije u organizmu, a to je sa strane respiratornog, odnosno kardiovaskularnog sistema. PM 2,5 čestice koje ulaze u krv povećavaju krvni pritisak, povećavaju puls, ubrzavaju rad srca i dovode do povećanog rizika od infarkta i moždanog udara", rekao je Šekib Sokolović, subspecijalista kardiologije.


    "Ono što je važno jeste i da aerozagađenje može da utiče i na prijevremeno rođenu djecu, na djecu manje porođajne težine, a jedno veliko istraživanje u Kini na 5.000 ispitanika utvrdilo je da je i aerozagađenje jedan od faktora rizika za nastanak urođenih srčanih anomalija, što je naš plan u narednom periodu da publikujemo", rekla je Senka Mesihović-Dinarević, autorica knjige "Aerozagađenje i zdravlje".


    Saobraćaj, loženje i požari među glavnim su uzročnicima zagađenja zraka, koje utiče i na zdravlje životinja, ali i na hranu koju svakodnevno konzumiramo.


    "Znate da se čestice iz aerozagađenja mogu naći i na našoj hrani pa da onda ne djeluju samo na respiratorne, nego i na druge bolesti. U kontekstu gdje živimo moramo se učiti o tome. Ponovo će biti alarmi o visini čestica. To je nešto što zahtijeva pristup svih da bi bilo riješeno", rekao je Nihad Fejzić, profesor na Veterinarskom fakultetu UNSA.


    No, koliko smo daleko od rješenja i poboljšanja kvalitete zraka?


    "Mi smo daleko od političkih odluka, ali nismo daleko od rješenja. Mi moramo smanjiti emisije, mislim na ložišta. To je gorući problem. Tu se mora pristupiti postepenom ukidanju, ali se mora napraviti plan da se postepeno ukida loženje uglja. To je problem broj 1", rekao je Muhamed Hadžiabdić, profesor Internacionalnog univerziteta u Sarajevu.


    Možda će vam se svidjeti