ADVERTISEMENT

Suše, toplotni valovi i obilne padavine sve češće pogađaju i Bosnu i Hercegovinu. Kolika je cijena klimatskih promjena i koliko bi nas mogla koštati nepripremljenost.

Ako ste ovog ljeta na pijaci ili u marketu platili više za voće i povrće, dio razloga može biti i u vremenskim ekstremima. Visoke temperature i suše smanjuje prinose, a kada kiša konačno stigne, često dolazi u velikim količinama i kratkom periodu. Oko polovine procijenjene štete odnosi se na poljoprivredu.

"Kukurz je bukvalno planuo, izgorio je sav. Niti će biti kakvog prihoda niti prinosa", rekao je Darko Ilić, poljoprivrednik.

Problem nije samo na njivama. Kada domaća proizvodnja padne, raste potreba za uvozom. Troškovi proizvodnje rastu, a račun na kraju plaća potrošač. Bosna i Hercegovina je od 2000. godine pretrpjela oko osam milijardi maraka štete povezane s klimatskim promjenama.

"Nešto što treba da nas zabrine, jeste da su sve sezone izmijenjene u pogledu klimatoloških sezona, od kojih svaka postaje sve ekstremnija i ekstremnija. Imamo sezone da gotovo nema snijega na našim planinama. Imamo jesen koja je sušna u jednom momentu pa onda donese 250 - 300 litara na m2 u 24h", kaže Bakir Krajinović, meteorolog FHMZ.

Upravo poplave donijele su najviše štete. Poplavljeni putevi, uništeni mostovi i oštećeni usjevi znače nove troškove kako za građane tako i za javne budžete. Ali je i pitanje, koliko se zaista radi na otpornosti u prilagođavanju na klimatske promjene.

"Jasno je da naša ekonomija nije dovoljno jaka, mi svojim sredstvima ne možemo uraditi sve projekte, ali pomaže međunarodna zajednica. Mora se raditi dosta više, klimatske promjene su brze, ekstremi su sve veći i prave ogromne štete na životnu sredinu", Goran Trbić, profesor klimatologije na PMF Banja Luka.

Klimatske promjene više nisu scenarij budućnosti, već danas oblikuju europski privredni rast, poslovne odluke kompanija i državne budžete. I dok klimatski račun već stiže, pitanje je, hoće li se plaćati kroz prevenciju ili kroz sanaciju štete.