Od ugašenih međunarodnih linija do praznih vagona na domaćim prugama, takva je slika putničkog željezničkog saobraćaja u Bosni i Hercegovini. Nekada su vozovi povezivali gradove, ljude i države. Danas su mnoge veze prekinute, a putnika je sve manje. Pruge postoje, ali bez ozbiljnih ulaganja teško je popraviti stanje koje je, kako kažu iz Željeznica oba entiteta, posljedica višedecenijskog zanemarivanja.
ADVERTISEMENT
Pet putnika. Toliko ih je u ranim jutarnjim časovima krenulo vozom iz Banjaluke prema Novom Gradu. Nekada se za mjesto u vozu tražila karta više. Danas su vagoni gotovo prazni.
“Nažalost, evidentno je da je drastičan pad broja putnika, jedan od razloga je i odliv stanovništva, a došlo je i do redukcije određenih linija. Mi i dalje imamo veliki broj upita, ljudi se raspituju prvenstveno za voz Sarajevo – Zagreb, to je linija koja bi bila prioritet da se vrati i da se uspostavi u nekom budućem periodu i to da bude što skoriji period,” kaže Slađana Dubravac Petrović, šef radne jedinice za putnički željeznički saobraćaj, Banjaluka.
Iz Banjaluke se vozom može tek do Novog Grada ili Doboja. U Federaciji od Sarajeva prema Maglaju, Mostaru i Pločama, koje su jedina aktivna međunarodna putnička veza.
Između Sarajeva i Banjaluke, dva najveća grada u zemlji, direktnog voza nema već šest godina.
Nekada su linije povezivale i Brčko, Tuzlu, Modriču i Šamac, a međunarodne linije vodile prema Zagrebu, Beogradu, Budimpešti. Danas su dio prošlosti.
Na bh. prugama vrijeme kao da je stalo. Nove dionice nisu izgrađene decenijama. Postojeće se modernizuju sporo, a mnoge čekaju bolje dane.
Na stolu je projekat Unska pruga. Jedna od ljepših ruta čeka politički dogovor Bosne i Hercegovine i Hrvatske kako bi ponovo povezala Novi Grad, Bihać i Knin.
Za to vrijeme, turistički voz između Bosanske Krupe i Bihaća pokazuje da interes za putovanje prugom postoji. Iz Željeznica FBiH kažu da je njihov zadatak uvezati sve gradove.
“Željeznice FBiH se nalaze u teškom finansijskom i neizvjesnom okruženju, posebno u svjetlu aktuelnih političkih, ekonomskih odnosa kakvi vladaju u bh. privredi i šire u regionu. Za sve dalje investicije, razvojne projekte, koje uključuju i teretni saobraćaj i putnički saobraćaj i stanje infrastrukture, podrazumijeva se dodatno ulaganje, značajnije dodatno ulaganje. Mi iz svog poslovanja ne možemo obezbijediti sve ove zahtjeve tako da je to ujedno i zakonska obaveza svih nivoa vlasti,” rekao je Samir Kadrić, savjetnik generalnog direktora Željeznica FBiH.
Prosječna starost vozova u Bosni i Hercegovini je oko 50 godina, a maksimalna brzina od 80 do 120 kilometara na čas.
Željeznice Federacije BiH u prvih šest mjeseci ove godine prevezle su oko 210 hiljada putnika, a Željeznice Republike Srpske svega 14 hiljada.
Voz je najjeftiniji vid prevoza, ali putnici danas očekuju više: brzinu, redovne polaske, udobnost i internet. Pet turističkih vozova iz Švicarske i Češke ove godine proći će kroz BiH. Nestajali su vozovi, ali ne i šine. Uz ulaganja, vozovi bi ponovo mogli povezati krajeve BiH i vratiti zemlju na željezničku mapu Evrope.