ADVERTISEMENT

Najčešći uzrok saobraćajnih nezgoda je neprilagođena brzina. Međutim, na putevima Bosne i Hercegovine sve češće, svjedoci smo saobraćajnih nezgoda u kojima učestvuju vozači električnih trotineta.

Ovo ekološki prihvatljivo prevozno sredstvo pruža brz i povoljan prevoz u urbanim sredinama, a posljednjih godina sve je zastupljenije na našim cestama. Interes za ovim prevozom raste ali raste i broj saobraćajnih nezgoda. Jedan od problema je što ova oblast nije adekvatno zakonski regulisana na nivou BiH.

Zvaničan upit sa pitanjem koliko je tokom ove godine zabilježeno saobrćajnih nezgoda u kojima su učestvovali vozači električnih trotineta/romobila uputili smo na adrese svih ministarstva unutrašnjih poslova na području Bosne i Hercegovine.

Za nepunih godinu dana, skoro stotinu saobraćajnih nezgoda

Podaci koje smo dobili nisu ohrabrujući. Naime, u prvih deset mjeseci tekuće godine na području BiH registrovano je ukupno 97 saobraćajnih nezgoda. Od ovog broja, najviše je evidentirano na području Kantona Sarajevo ukupno 51 saobraćajna nezgoda u kojima su učestvovali vozači električnih romobila.

"Od ovog broja, pet sa teško povrijeđenim osobama, 20 s lakše povrijeđenim, a u 26 nezgoda je nastupila materijalna šteta na električnim romobilima", podaci su iz MUP-a Kantona Sarajevo.

Iz ovog MUP-a navode kako je evidentno da je došlo do značajnog porasta nezgoda u kojima učestvuju vozači električnih romobila.

"Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo u prijedlogu za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini uputilo je prijedloge koji se odnose na detaljnije regulisanje učestvovanja električnih romobila u saobraćaju, a koje obuhvataju odredbe koje se odnose na uslove njihovog upravljanja i pravila saobraćaja", naznačeno je u odgovoru na naš upit.

Na području Zeničko-dobojskog kantona prema raspoloživim evidencijama tokom 10 mjeseci tekuće godine, evidentirano je 15 saobraćajnih nezgoda.

"U istom periodu prošle godine evidentirano je 18 saobraćajnih nezgoda", potvrdili su iz MUP-a ZDK.

Kada je riječ o Tuzlanskom kantonu, u periodu od januara do septembra 2024. godine, registrovano je pet takvih nezgoda.

"Od čega su u četiri nezgode romobilom/trotinetom upravljala malodobna lica, te nije bilo drugih učesnika već se radilo o padu sa romobila/trotineta, a samo u jednom slučaju učesnik je punoljetno lice koje je tom prilikom zadobilo laku tjelesnu ozljedu", saopštili su iz MUP-a Tuzlanskog kantona.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, saopštilo je da je tokom prvih 11 mjeseci 2024. godine, zabilježilo četiri ovakve saobraćajne nezgode. Po jedna saobraćajna nezgoda, registrovana je u Policiji Brčko distrikta BiH, te u Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona 10.

Uprava policije MUP-a Posavskog kantona kao i MUP-a Zapadnohercegovačkog kantona, nije zabilježila niti jedan ovakav slučaj.

Iz ostalih ministarstava s područja Federacije BiH, Euronews BiH nije dobio tražene odgovore, pa se pretpostavlja da je broj ovih nezgoda i viši.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske u vremenskom periodu od januara do oktobra tekuće godine, evidentirano je 20 saobraćajnih nezgoda u kojim su učestvovala lica koja koriste lako električno vozilo. Od ovog broja, pet saobraćajnih nezgoda bilo je sa teškom tjelesnom povredom i 14 sa lakom kao i jedna saobarćajna nezgoda sa materijalnom štetom.

"U istom periodu prošle godine, zabilježeno je 17 saobraćajnih nezgoda a od kojih je pet sa teškom tjelesnom povredom, osam sa lakom i četiri saobraćajne nezgode sa materijalnom štetom", podaci su MUP-a Republike Srpske.

Prema podacima s kojima raspolaže Euronews BiH, broj ovih nezgoda u istom periodu prošle godine, iznosio je 67, što implicira da se bilježi evidentan porast ovih saobraćajnih nezgoda.

BiH nema adekvatan zakonski okvir

U sklopu postojećeg Zakon o sigurnosti saobraćaja BiH ova tematika uopšte nije obuhvaćena. Tako da u Bosni i Hercegovini pravila o korištenju i upotrebi električnih troienta kao ni kaznena politika ne postoje. To ugrožava sve učesnike u saobraćju, od ljudi koji upravljaju trotinetom, vozača automobila do pješaka.

Da je potrebno postojeći Zakon o sigurnosti saobraćaja BiH mijenjati na jedan cjelokupan sistemski način, mišljenje je Zlatka Miletića delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH u Klubu hrvatskog Naroda.

"Moje kolega i ja smo zvanični zaključak isped Komsije poslali unazad godinu dana na nadležno Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija BiH, da u saradnji, prije svega s Ministarstvom sigurnosti BiH, predlože ili potpuno novi zakon ili izmjene i dopune postojećeg Zakona koji će obuhvatii svu problematiku koja nije obuhvaćena ovim sadašnjim. I pored toga da se poveća kaznena politika za sve saobraćajne prekršaje i kaznena djela po pitanju sigurnosti prometa u Bosni i Hercegovini", kazao je Militić uz napomenu da se još uvijek čeka odgovor nadležnih institucija.

Zlatko Miletić delegat Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH (Izvor: Dom naroda PSBiH)

Ipak, na pitanje zašto je to tako odgovara: ''Morate pitati nadležno ministarstvo.

"Mi i dalje čekamo da oni naprave jedno sveobuhvatno rješenje i da ono dođe u proceduru, pa ako bude dobro usvojićemo ga, a ako ne bude dobro, mi ćemo ga popravljati amandmanima ili na drugi sličan način", poručio je Miletić.

S ovim problemom suočavaju se i zemlje iz našeg regiona kao i Evrope jer jedinstenog pravila za njihovu upotrebu nema. Koliko će BiH biti spremna da uspostavi zakonodavni okvir i da se prilagodi ovom trendu, ostaje da vidimo.

Iako broj saobćajnih nezgoda u kojim direktno učestvuju električni trotineti u BiH raste, oni imaju i svoju ''jaču'' stranu.

Oni su pozitivni za okolinu i našu životnu sredinu jer smanjuju šetnost izduvnih gasova. Njihova veća upotreba dovodi do manjeg zagađenja vazduha kao i manjih gužvi u saobaćaju. Jedan od najvećih problema je njihova osvjetljenost kao i brzina.

Trotineti kao jedini spas za zdrava pluća grada

Ipak, bez obzira na ovakvu statistiku, gradovi moraju forsirati takve oblike prevoza. Pješačenje, biciklarenje kao i vožnja trotineta, to je trenutno jedini spas u sredinama u kakvim danas živimo, smatra Osman Lindov, profesor Saobraćajnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

On napominje kako se danas gradovi grade samo i isključivo za motorna vozila, te je neophodno redizajnirati naše urbane sredine kako bismo imali sredine i prostore prihvatljive za sve.

Osman Lindov, profesor Saobraćajnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (Izvor: Youtube/Screenshot)

"Ne da taj prostor uzimamo od naših parkova i zelenih površina, nego od asfalta. Zatim, smanjivati površine saobraćajnih traka za motorna vozila. Oni bi se bunili jedno vrijeme ali bi gradovi prodisali jer bismo ostavili površine za kretanje pješaka, bicikala i romobila. Na taj način ćemo dugoročno spasavati gradove od zagađenja u kojima će biti ugodno živjeti", pojasnio je Lindov.

Nisu problem trotineti već motorna vozila

Naš sagovornik ističe kako je potrebno limitirati brzinu kod elelktričnih trotineta uz napomenu da je predlagao nadležnima da se na nivou BiH uradi nešto slično kao što je to uradila Hrvatska. On ističe da trotineti nisu najveći problem.

"U sigurnosti saobraćaja nama su najveći problem motorna vozila koja nas ubijaju i koja nam zagađuju životnu sredinu. To bi trebalo na takav način prihvatiti. Bilo bi dobro nagraditi gradove, opštine i urbane sredine iz dijela eko-takse o zagađanju koja dolazi na motorno vozilo, a koje bi razvijale nemotorizovani saobraćaj u koji spadaju i romobili. Potrebno je tu oblast urediti zakonski na adekvatan način. Ne bih volio da ova priča ode u smjeru da su nam električni trotineti najveći problem. Na broj od 38.000 motornih sukoba, imamo 300 mrtvih i 8.000 ozlijeđenih. To su cifre koje nas trebaju zabrinuti", poručio je ovaj profesor.

Neophodno je ukazati da se električni trotineti ne smiju ostavljati na način ko gdje stige, već da je potrebno graditi parkinge za bicikla i romobile. Jedan od najvećih problema za pješake jeste neprilagođena brzina ovog prevoznog sredstva, zbog čega se nerijetko, nađu u potencijalno opasnim situacijama. Kultura saobraćaja na našim prostorima, nije na zavidnom nivou. Sve ukazuje da je potrebna i edukacija građana.

Tačan broj koliko električnih trotineta ima u upotrebi u BiH, nije poznat. Primjera radi, na ulicama Srbije procjenjuje se da saobraća od 250.000 do 400.000 trotineta.

Zakonom o uređenju saobraćaja na putevima Kantona Sarajevo uređena su određena pravila za učestvovanje električnih balansirajućih prevoznih sredstava u saobraćaju.

Zakonski okvir Republike Srpske, pionir u regionu

Provjerili smo kako i na koji način je ova oblast regulisana na području Republike Srpske. Naime, RS je među pionirima u regiona, te je prva uvela električne trotinete u sistem u okviru izmjena Zakona o bezbjednosti saobraćaja RS.

Između ostalog, zakonski je regulisano kretanje lakih ličnih električnih vozila na putevima, s tim da svaki vlasnik ima obavezu da “registruje” i plati 20 KM za identifikacionu potvrdu i naljepnicu. Obavezan je tehnički pregled gdje se dobija sertifikat o ispunjenosti uslova. Donja starosna granica za upravljanje električnim trotinetima iznosi 14 godina.

Važno je znati da lice koje upravlja električnim trotinetom mora imati vozačku dozvolu, a ako je nema, onda mora imati potvrdu o poznavanju saobraćajnih propisa kao što je ona koju posjeduju vozači mopeda.

Sagovornik Euronewsa BiH bio je i vršilac dužnosti zamjenika direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske Milija Radović.

On pojašnajva kako su ova vozila podijeljena u četiri kategorije.

"Kategorije jedan i tri gdje je maskimalna konstrukciona brzina do šest kilometara na čas bez sistema ili sa sistemom samobalanisranja i sjedišta, i kategorije dva i četiri gdje je maksimalna konstruktivna brzina do 25 kilometara na čas. Ova laka električna vozila obavezno su opremljena ograničivačem brzine koji obezbjeđuje da se ne prelazi masksimalna brzina. Ova lica moraju posjedovati kacigu, a u noćnim uslovima mora imati i svjetloodbojni prsluk", kazao je Radović.

Milija Radović v.d zamjenika direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS (Izvor: Ustupljena fotografija)

Što se tiče vozila iz kategorije jedan i tri, koja proizvode brzinu do šest kilometara na čas, za njih važe pravila kao i za pješake što znači da se mogu kretati i po trotoarima, te da njima mogu upravljati i lica mlađa od 14 godina. Kada su u pitanju kategorije dva i četiri za njih važe pravila kao i za bicikle. Mogu se kretati biciklističkim stazama, trakama ili uz desnu ivicu kolovoza.

"Mislim da je to kod nas brzo ušlo u upotrebu ali je izostao dio edukacije kako bi se podigla svijest o upotrebi lakih električnih vozila. S druge strane, pješaci su vrlo nervozni jer nije vam svejedno kada neko neposredno pored vas prođe brzinom od 25 kilometara na čas", zaključio je v.d. zamjenika direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS.

On podsjeća i na podatke Evropskog savjeta za bezbjednost saobraćaja, da je u 2022. godini, 119 vozača trotineta smrtno stradalo kao i to, da ovaj Savjet predlaže Evropskoj komisiji da ograniči brzinu kretanja na 20 kilometara na čas kao i 16 godina starosti kao minimum za upravljanje tim trotinetima.