Krivičnopravna zaštita žrtava nasilja u porodici u Republici Srpskoj znatno je unaprijeđena posljednjih godina, ali praksa ne prati izmjene koje je zakonodavac dao, zaključeno je na konferenciji o zaštiti žrtava nasilja u porodici.
ADVERTISEMENT
Ministar porodice, omladine i sporta Republike Srpske Selma Čabrić rekla je na konferenciji u Banjaluci da je u Republici Srpskoj svakodnevno prisutan fenomen nasilja u porodici, dodavši da zaštita i podrška žrtvama uvijek može biti bolja.
"Vjerujem da će konferencija dati pozitivne zaključke i pomake u našem daljem radu", dodala je Čabrić.
Profesor krivičnog prava na banjalučkom Pravnom fakultetu Ivanka Marković smatra da je problem u primjeni propisa.
"U našem krivičnom zakonodavstvu krivično djelo nasilja u prodici egzistira još od 2000. godine. Mi smo unapređivali zakonsku definiciju, mjere bezbjednosti i krivične sankcije, nažalost, praksa nije pratila izmjene koje je zakonodavac učinio", naglasila je Marković.
Ona je podsjetila da je 2013. godine u Krivični zakon Republike Srpske uvedena sankcija za prekršioce zaštitinih mjera i da je propisana kazna zatvora do tri godine i novčana kazna.
Povećan broj mjera koje se izriču
Marković je napomenula da je povećan broj mjera koje se izriču što, kako je kazala, ukazuje na činjenicu da sav rad i konferencije poput ove, daju efekte, ali i da postoje faktori koji usporavaju napredak u ovoj borbi.
"Zakonodavstvo ide deset koraka naprijed, a čini mi se da određeni faktori u društvu kao što su neke nevladine organizacije i drugi oblici djelovanja koji vuku ka patrijarhalnom sistemu uređenja, koče napredak koji mi u zakonodavstvu ostvarujemo i vraćaju ovu priču unazad", zaključila je Marković.
Pravni savjetnik u Fondaciji "Lara" iz Bijeljine Slađana Milovanović, koja je organizator konferencije, izjavila je da je cilj skupa objedinjavanje iskustava i znanja subjekata zaštite, da bi se došlo do rješenja kojih će se držati u budućem periodu.
Prema njenim riječima, istraživanja "Lare" u prethodnom periodu bazirala su se na izricanje hitnih mjera, zaštite i zaštitnih mjera, te na broj obustavljenih istraga u porodičnoj zajednici.
"Imamo veliki broj slučajeva gdje je došlo do prijave nasilja, ali ne i do podizanja i potvrđivanja optužnice. Osim toga, istraživanje je pokazalo da se prijave ne podnose u dovoljnom broju pa sud ne može da donese hitnu mjeru", navela je Milovanović.
Ona je ocijenila da procjene rizika moraju biti ozbiljnije rađene, da bi prijedlozi koji se podnose sudovima bili potkrepljeniji dokazima.