ADVERTISEMENT

Ovaj post naziva se i Veliki i Veligdanski, zbog posebne važnosti, ali i dužine trajanja. Naziva se i Časni zato što obuhvata vrijeme stradanja Isusa Hrista i predstavlja vrijeme duhovne pripreme za proslavu Hristovog vaskrsenja.

Uz uzdržavanje od jake i mrsne hrane, još važnije za post je uzdržavanje od gnijeva, loših misli i djela.

Post traje sedam nedelja, odnosno 48 dana, a završava se na praznik Vaskrsenja Hristovog - Vaskrs.

Vaskršnji post uvijek počinje u ponedjeljak - prvi ponedjeljak posta naziva se Čisti, kao i prva sedmica posta. Čista nedjelja poznata je i kao Todorova nedelja, a tokom prva tri dana (ponedeljak, utorak i sreda), odnosno Trimirja, važe najstroža pravila uzdržanja.

Običaj je da se tokom prve - Čiste nedelje, sprema cijela kuća. Vjeruje se da je danas dobro započeti velike poslove, jer će biti usjpešni.

Vjernici koji poste cijeli post trebalo bi da poste na vodi, osim subotom i nedeljom, kada se dozvoljava post na ulju i konzumiranje vina.

Takođe, na praznike Blagovesti i Cveti može da se jede riba.

U srpskom narodu je poznato da većina ljudi posti uglavnom prvu i posljednju sedmicu posta, i to na vodi.

Tokom Velikog posta vjernici pristupaju pokajanju, praštanju i molitvi, a cilj je da dostojno dočekaju najveći hrišćanski praznik.

Posljednju nedjelju pred Vaskrs vjernici provode u strogom postu, molitvi i pokajanju. Od ponedjeljka do srijede posti se na vodi, u četvrtak, na dan Velikog bdenija, dozvoljeno je ulje, dok se na Veliki petak nalaže uzdržanje. U subotu se ponovo posti na vodi, a kada u nedelju vjernici dočekaju Vaskrs, veliki post je završen.

Patrijarh srpski Porfirije poručio je povodom početka Velikog posta, da postom "čistimo njivu naše duše, da bi iz nje iznikla zasijana sjemena vrline dobra, ljubavi, milosrđa i čovekoljublja".

"Počinje Veliki post koji je priprema za najveći, najvažniji i suštinski praznik, praznik koji otkriva smisao naše vjere, praznik Vaskrsenja Gospodnjeg", poručio je u Siropusnu nedelju, patrijarh Porfirije, koji je načalstvovao svetom Liturgijom u hramu Svetog Save na Vračaru.

Patrijarh je istakao da molitva Oče naš treba da bude uputstvo za ono što je važno da znamo tokom posta, koji jeste podvig, ali koji podrazumijeva i molitvu i pokajanje, a pokajanje u sebi uključuje i praštanje.

"Ako mi budemo praštali sagrešenja drugih, Gospod će nama oprostiti i već je oprostio. Međutim, ako mi ne budemo bili spremni da praštamo drugima, mi nećemo biti sposobni da prepoznamo milosrđe Božje, da usvojimo i primimo Njegov oproštaj, jer će u našim dušama biti gorčina, led, mržnja, mraz i hladnoća. To je ono što treba da imamo na umu, braćo i sestre, tokom čitavog ovog posta", kazao je patrijarh.

Istakao je da post nije sam sebi cilj.

"Nije najvažnije tokom posta da se brinemo o spoljašnjim pravilima posta, iako je post predviđen čovekoljubivim umom Crkve da ga praktikujemo onako kako opisuju crkvena pravila, iskustvo Crkve i iskustvo svetih. Zaista postoje uputstva i pravila koja treba da znamo i treba da koliko god možemo koristimo i ispunjavamo ta pravila kao pomoćna sredstva i kao smjernice, ali znajući da pravila nisu cilj. Pravila su pomoćna sredstva i oruđa, kao i čitav post koji nas vodi jednom i jedinstvenom cilju, a to je zajednica sa Bogom i zajednica ljubavi sa drugim ljudima", poručio je patrijarh.

Vaskršnji post smatra se periodom duhovnog očišćenja i pripreme za najveći hrišćanski praznik.