Majka sa troje djece iz Austrije, zalutala je kod Blatnice. Četiri djevojke iz Srbije, završile su u brdima iznad Goražda. Dva putovanja, dva pogrešna skretanja. Ista greška. Slijepo vjerovanje navigaciji koja često vodi na puteve, koji nisu sigurni.
ADVERTISEMENT
Kada uz to izostane putna signalizacija, vozači se nađu u problemu.
"I ja sam prije dvije godine bio žrtva toga. Na putu između Crne Gore i Srbije. Niko ne osjeća obavezu da obavijesti na koji se put nailazi, na koju kategoriju i ostalo. Vidi se problem. Nadam se da nećemo čekati ljudske žrtve, kako bi se ovo riješilo", kaže Mithat Hadžiomerović, direktor Civilne zaštite Bosansko - podrinjskog kantona.
U BiH, iako postoje pouzdanije, najčešće se koriste Google mape. Problem nastaje onda, kada navigacija ponudi kraći put koji vozače najčešće pošalje na lokalne i sporedne ceste, često neprohodne. Na takvim cestama, najčešće izostane i putna signalizacija.
"Na auto-putu i na niže kategorisanim putevima to su brzi putevi ili magistralni putevi koji su djelimično osposobljeni sa putnom signalizacijom da nam ne daju zalutati. Ostala regionalna mreža, nema dovoljno putnih oznaka", ističe Osman Lindov, profesor Saobraćajnog fakulteta UNSA.
Civilne zaštite upozoravaju da neophodno rješavanje ovog problema.
"Tražićemo od resornih ministarstava, koja su nadležna za obilježavanje puteva da se postave adekvatni saobraćajni znaci koji će vozače upozoravati na koji put nailaze i šta mogu očekivati", dodaje Hadžiomerović.
Do tada, savjet je jasan. Koristiti obilježene i glavne puteve. Ne one kraće i najvažnije. Prije putovanja, detaljno provjeriti rutu kretanja.