Pedesetak kilometara od Sarajeva, u kraju bogatom šumom, na brdu Križ smjestio se samostan Duha Svetoga. Podigli su ga franjevci koji su u ove krajeve došli u 14. vijeku. Od tada samostan je nekoliko puta rušen i obnavljan. Svi predmeti u samostanu rađeni su od fojničkog zlata i srebra, a radili su ih fojnički majstori.
Godine 1801. za crkvu su nabavljene orgulje, prve u Bosni, ali nisu sačuvane. Nekada se u samostanu čuvao arhiv provincije Bosne Srebrene, i arhiv Bosanskog kraljevstva, no to je sve izgorjelo 1664. godine. Crkva i samostan obnovljeni su u 19 stoljeću.
“Gradila ga je Austrija jer naši majstori nisu poznavali tehniku rada I gradnje velikih crkava, takoda Josip Vancaš gradi ovu crkvu kao i mnoge crkve po BiH, priča Fra Mario Katušić, gvardijan i župnik.
Franjevci su vijekovima prikupljali i čuvali različite starine i umjetnine koje danas čine muzejsku riznicu, a kako je u ovom mjestu bilo i sjemenište, tu su boravili i profesori kojima je trebalo nabavljati knjige. Mnogi franjevci su se školovali diljem svijeta, pa su u samostan donijeli brojne knjige i rukopise.
“Samostan je uvijek bio posvećen razvoju kulture, pismenosti, školstva, ovdje ispod se nalazi samostan školskih sestara franjevki koji je nekada bila naša škola, fratri su držali i školu i školovali se novi franjevci”, kaže fra Mario Katušić.
Stara knjižnica u Muzeju broji više od 10 000 naslova od teologije, matematike dp psihologije i glazbe.… izdanih do 1850. godine. Herbarij star oko 400 godina pisan na italijanskom jeziku, Biblija iste starosti napisana na arapskom, samo su neke od knjiga koje se čuvaju u samostanskom muzeju. Brižno se čuva i dokument ahdnama koju je sultan Mehmed Fatih Osvajač 1463. god predao fra Anđelu Zvizdoviću.
Franjevcima je garantovana sloboda vjere i djelovanja, a plašt fra Anđela danas se čuva u muzeju. Bogata je i zbirka rukotvorina koju čini crkveno posuđe, svijećnjaci, križevi, nakit i ukrasi.
“Baš u ovom ovdje dijelu nalazimo se gdje je liturgijski dio fojničkog blaga. Posuđe liturgijsko fojničkog zlata, Fojnica je imala svoje zlatarske škole, tako da je koristilo i u srebru filigranske tehnike”, navodi fra Ivan Pilić, zamjenik gvardijana u Franjevačkom muzeju Duha Svetoga u Fojnici.
Franjevački muzej u Fojnici je među 60 je najljepših u Evropi.