ADVERTISEMENT

Iako veleprometnici lijekova i apoteke nemaju nikakvu vezu s turizmom, u pojedinim kantonima oni su i dalje formalno tretirani kao dio turističke industrije. Zabrinjava to što posljedice toga osjećaju i građani, jer se svaki novi fiskalni namet u konačnici prelijeva na cijene lijekova i dostupnost terapije.

Farmaceutski sektor mjesecima upozorava na ovaj apsurd, ali, umjesto da se problem sistemski riješi, dio kantonalnih institucija tu nepravilnost i dalje brani, dok drugi kantoni ni na osnovna pitanja ne nude nikakav odgovor.

Pravni haos i kantonalne razlike

Korijen problema ne leži u zakonu, nego u podzakonskim aktima, odnosno pravilnicima kantonalnih ministarstava. Tako je, primjera radi, Pravilnik o obaveznim članovima Turističke zajednice Kantona Sarajevo proširio listu obveznika na veleprometnike lijekova, medicinske ustanove i apoteke, uprkos činjenici da te djelatnosti nisu turističke, niti to tvrdi ijedna relevantna institucija.

Agencija za statistiku BiH već je ranije zvanično potvrdila da “trgovina na veliko farmaceutskim proizvodima i apoteke ne predstavljaju turističke niti s turizmom povezane djelatnosti.”

Ipak, ta se činjenica u kantonalnim propisima ignoriše.

Uzrok problema je potpuno jasan: pojedini kantoni su donijeli pravilnike koji su suprotni zakonu i kojima se protivno zakonskim ovlaštenjima vještački proširuje krug obveznika turističke članarine. Posljedica takvog prekoračenja nadležnosti je da u Kantonu Sarajevo, Tuzlanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom i Bosansko-podrinjskom kantonu farmaceutski sektor plaća članarinu za koju ne postoji nikakav zakonski osnov, dok u Unsko-sanskom i Zapadnohercegovačkom kantonu takva obaveza nije ni propisana.

U Republici Srpskoj i Brčko distriktu obavezna turistička članarina za farmaceutski sektor ne postoji ni u jednom obliku, što dodatno potvrđuje da se dio kantona u Federaciji BiH udaljio od zakonitosti, dobre prakse i osnovnih principa pravne sigurnosti. Ovakvi pravilnici proizvode nejednak tretman, narušavaju tržišnu ravnopravnost i bez pravnog uporišta finansijski opterećuju sektor koji je sastavni dio javnog zdravstva.

Odgovor Ministarstva privrede Kantona Sarajevo

Ministarstvo privrede KS, na upit o osnovu za uvrštavanje apoteka i veleprometnika među obavezne članove Turističke zajednice KS, pozvalo se na Zakon o turizmu Kantona Sarajevo i njegovu odredbu da se Turistička zajednica finansira i iz članarina obaveznih članova. U obrazloženju navode da je prilikom izrade pravilnika polazna premisa bila ta da "svaki poslovni subjekt koji ostvaruje ekonomsku korist od prisustva turista treba doprinositi razvoju turizma".

Ministarstvo tvrdi da su takvu praksu preuzele i zemlje u regionu, gdje se obaveza plaćanja turističkih članarina primjenjuje široko na subjekte koji posluju na područjima turističkih destinacija. Međutim, prema našem istraživanju, Zakon o članarinama u turističkim zajednicama Republike Hrvatske ne navodi apoteke, veleprometnike lijekovima niti farmaceutske djelatnosti među obveznim subjektima koji moraju plaćati članarinu. Ista situacija je i u zakonu Republike Srbije.

Ipak, u svom odgovoru priznaju da postoji potreba za "preciznijim grupisanjem obveznika" te da trenutni pravilnik obuhvata "preširok spektar djelatnosti". Kako navode, Ministarstvo je izradilo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turizmu KS, kojim je predviđeno donošenje novog pravilnika i novi, pravedniji model obračuna članarine u kojem bi se koeficijenti određivali prema tome koliko pojedine djelatnosti realno imaju koristi od turizma.

Nacrt je Skupština KS utvrdila 16. juna 2025. godine, a Ministarstvo najavljuje da će po usvajanju Prijedloga zakona pristupiti izradi novog pravilnika. No, do tada, veleprometnici lijekovima i apoteke i dalje plaćaju članarinu, a sudski postupci protiv onih koji odbijaju plaćanje se nastavljaju.

Tuzlanski kanton: Potpuni muk

Za razliku od Ministarstva privrede KS, Ministarstvo privrede Tuzlanskog kantona, iako zakonski obavezno da odgovori na upit medija u roku, nije ni nakon isteka roka dostavilo odgovor na pitanja pitanja. Time je izostala bilo kakva informacija o kriterijima, osnovu, iznosima ili planovima za izmjene pravilnika.

Šutanje institucija u slučaju koji direktno utiče na zdravstvo i prava pacijenata dodatno povećava nepovjerenje u sistem i produbljuje sumnje da je dio problema rezultat institucionalne inertnosti.

Stav struke

Kako bismo dobili stav struke, kontaktirali smo i predsjednika Udruženja veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima u BiH Faruka Hadžića, te predsjednika Komore magistara farmacije FBiH Marina Crnogorca.

Za Euronews su imali slične poruke, te je Faruk Hadžić, predsjednik Udruženja veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima u BiH kazao da farmaceutski sektor nije dio turističke industrije.

"Lijekovi su stub javnog zdravlja, a veleprometnici i apoteke dio kritične zdravstvene infrastrukture. Svaki fiskalni namet u sektoru koji već trpi nestašice i administrativna opterećenja direktno poskupljuje terapije i smanjuje dostupnost lijekova pacijentima. Ovaj teret u konačnici plaća građanin i to kroz nešto što mu je osnovno ljudsko pravo: liječenje", poručuje Hadžić.

Crnogorac također smatra da apoteke služe prvenstveno pacijentima, ne turistima.

"Ako se povećavaju troškovi poslovanja, poskupljuju i lijekovi. Nelogično je i društveno neodgovorno opterećivati zdravstvene ustanove doprinosima koji s njihovom misijom nemaju nikakvu vezu. Lijek nije turistički proizvod. On je pitanje zdravlja i osnovne dostupnosti terapije građanima", kratko je izjavio Crnogorac.

Problematika uvrštavanja farmaceutskog sektora među obavezne članove turističkih zajednica ogolila je širi problem: neusklađenost zakonskih akata, nedostatak jedinstvenog okvira i kantonalne samovolje koje direktno utiču na živote građana.