U moru poskupljenja, pred praznike Vaskrs i Uskrs, skočile su i cijene jaja. Trpeza je sve skuplja, ali uprkos inflaciji, običaji se moraju ispoštovati. Provjerili smo cijene jaja i raspoloženje trgovaca i kupaca na banjalučkoj Tržnici.
ADVERTISEMENT
Kako na cijene gledaju kupci, a šta kažu prodavci? Pred Vaskrs je široka je ponuda jaja, a osim kokošijih na Tržnici u Banjaluci mogu da se pronađu pačija i guščija. Međutim, građani sa kojima smo razgovarali drže se provjerene "varijante".
"Kokošija, zato što sam navikla", kaže nam jedna Banjalučanka.
Jedna njena sugrađanka ipak se odlučila za jaja od patke i to zato što ne mogu baš tako često da se kupe.
"Ne možeš često da ih nađeš, u marketima ih nema". Smatra i da je cijena sasvim pristojna, za razliku od guščijeg jajeta koja košta šest KM po komadu.
Guščije jaje je samim tim najskuplje je jaje koje se može pronaći na banjalučkoj Tržnici. Ove godine je i apsolutni prodajni hit. Šta čini toliku razliku u cijeni u odnosu na uobičajena jaja?
"Pa ona su krupnija i jaka su za tucanje i mnogo su krupnija od kokošijih", kaže trgovac Veselka Raca, ali dodaje da se i pored visoke cijene ova jaja ipak prodaju.
"Imaju i pačija jaja, ona su dvije marke, imate i ofarbana jaja, ona su jednu KM na komad. Imaju i morkina jaja, to su za tucanje jaja", nabraja naša sagovornica.
Interesuje nas koja su najjača?
"Ova sitna, ona bi sve pobijedila", savjetuje Veselka.
Na banjalučkoj Tržnici školjka (kokošijih) jaja košta 15 KM. Trgovci tvrde da se cijene nisu mnogo mijenjale, ali iz perspektive kupca sve izgleda drugačije. Da li su skupa ili ne? Zavisi kako za koga: nekome jesu, nekome nisu.
"Protegneš se koliko si dug", kažu mušterije i kupci uz primjedbu da si za stotinu maraka nekada mogao napuniti frižider, a danas samo džepove. Na pitanje sa koliko novca danas kreću na tržnicu građani daju presjek ekonomske realnosti.
"Kreneš sa koliko imaš - 20, 30 maraka , to ti je u vrh glave", odgovara jedan penzioner.
Navode i da se sada sa tim novcem ne može skoro ništa, a nekad se kupovalo toliko "da se nije moglo ponijeti".
"Najbolje da ovaj narod podave", u žurbi dodaje jedna gospođa koja prolazi između tezgi.
Već početkom godine, pekari su "umijesili" veće cijene hljeba, a skuvana je vrlo brzo i skuplja kafa, skoro za duplo uz čokoladu, pa je i miris jutra postao luksuz. Veće cijene, nisu zaobišle ni proizvode poput mesa, ulja ili sira.
Na tržnici svako ima svoju računicu, ali u zavisnosti od toga sa koje strane štanda stojite. Ukoliko pitate trgovce, cijene ne mogu biti niže dok sa druge strane mušterije samo govore: "skupo, skupo..."
Prodavci kažu da sa kupcima teško pronađu zajednički jezik oko cijene pa se bolje razumiju neverbalnom komunikacijom koju upražnjavaju kupci kada vide cijene.
"Prave maco neke face. Neke, nešto sa ustima. Prave face - boli glava", kaže trgovac Dana Malić. Džaba face, trgovci ipak imaju svoju računicu i zbog grimasa sigurno neće spustiti cijenu.
No, osim cijena, početkom godine, rastao je i minimalac u oba entiteta. Centralna banka BiH pojašnjava da je upravo zbog iznenadnog povećanja minimalne plate stigao i neplanirani rast inflacije u prvom kvartalu ove godine.