ADVERTISEMENT

Predlagači izmjena i dopuna Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH koji će se pred poslanicima naći u prvom čitanju su poslanici Saša Magazinović i Jasmin Imamović.

Kako je ranije navedeno iz Kluba poslanika SDP-a BiH u Predstavničkom domu PSBiH, uz pomoć kolega poslanika, stručnjaka iz pravosuđa, sudskih vještaka i eksperata iz oblasti saobraćaja kreirano je zakonsko rješenje čiji je cilj dati u ruke alat policiji i pravosuđu kako bi prevenirali tragedije u saobraćaju kojima prečesto svjedočimo i sve učesnike u saobraćaju učinili odgovornijim.

Ključni segmenti zakona su: popravak definicija nekih pojmova kako bi se izbjegle manipulacije na sudovima koje završavaju izostankom kažnjavanja kao i definiranje obijesne, odnosno bahate vožnje kao postupanja vozača u gruboj suprotnosti sa pravilima saobraćaja.

Predviđene sankcije

"Posebno se u tom smislu precizira prolazak dva i više puta kroz crveno svjetlo na semaforu, vožnja u naselju brzinom iznad 40 km/h, a van naselja 60 km/h iznad ograničenja, prestizanje kolone preko pune linije, vožnja u alkoholiziranom stanju (1,5 g/kg) i pod utjecajem psihoaktivnih supstanci", naveli su predlagači.

Predložene su i kaznene mjere, između ostalog, kazna od 2.000 do 3.000 KM, šest mjeseci oduzimanja vozačke dozvole i dva kaznena boda za bahatu vožnju.

"Ako je bahatom vožnjom izazvana saobraćajna nesreća, definirana je kazna od 3.000 do 5.000 KM, devet mjeseci oduzimanja vozačke dozvole i četiri kaznena boda. Kazna od 200 do 400 KM za korištenje mobitela u vožnji, nevezivanje pojasa i korištenje uređaja za ometanje radara. Ako je korištenje mobitela uzrok saobraćajne nesreće, predložena je kazna od 400 do 2.000 KM, oduzimanje vozačke dozvole od jednog mjeseca do šest mjeseci i dva kaznena boda", neke su od predviđenih sankcija.

Magazinović i Imamović posebno ističu da su svjesni potrebe da se mijenjaju i drugi segmenti zakona, ali da su se za ove izmjene kao prioritet odlučili nakon brojnih sastanaka s ljudima iz pravosuđa i policije, na kojima je ponavljano da se prioritetno moraju rješavati najveći uzročnici saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom, prije svega brzina, korištenje alkohola i droge, grubo kršenje saobraćajnih propisa i korištenje mobitela.

Koliko je potrebno pooštravannje odredbi Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH govori i podatak da se tokom protekle 2024. godine na putevima u BiH dogodilo ukupno 35.854 saobraćajnih nesreća.

Od toga, 8.007 saobraćajnih nesreća bilo je sa poginulim i povrijeđenim osobama, a 27.847 nezgoda sa materijalnom štetom, navodi se u godišnjem izvještaju Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK) o ukupnom broju saobraćajnih nezgoda, njihovim uzrocima i posljedicama u Bosni i Hercegovini.

Izvještaj BIHAMK

U saobraćajnim nezgodama u Bosni i Hercegovini život su izgubile 222 osobe, 1.842 zadobilo je teže tjelesne povrede, dok je 9.458 osoba pretrpjelo lakše tjelesne povrede.

Tokom protekle 2024. godine registrovano je 706 nezgoda više u odnosu na 2023. godinu, što izraženo u postotcima prikazuje povećanje ukupnog broja saobraćajnih nezgoda za 2,01 posto.

Broj saobraćajnih nezgoda sa poginulim i povrijeđenim osobama povećan je za 342 nezgoda ili 4,46 posto. Kada su u pitanju saobraćajne nezgode sa materijalnom štetom u protekloj godini registrovano je 359 nezgoda više u odnosu na 2023. godinu, odnosno 1,31 posto.

Svakog dana 98 nezgoda

U protekloj 2024. godini na putevima širom BiH u prosjeku je svakog dana zabilježeno 98 saobraćajnih nezgoda. U tim nezgodama, svakodnevno je teže povrijeđeno u prosjeku pet osoba, dok je 26 pretrpjelo lakše tjelesne povrede.

Prosječna smrtnost u saobraćajnim nezgodama u BiH iznosi šest poginulih na 1.000 saobraćajnih nezgoda.

Kovačević: Pravi problem je ogroman broj neplaćenih kazni

Stalni sudski vještak iz oblasti saobraćajne struke Ševal Kovačević za Euronews BiH kazao je da se ne može reći da ne treba neke stvari popravljati na određenim mjestima, a kad je riječ o Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH.

Ševal Kovačević (Izvor: Ustupljena fotografija)

"Na primjer, kada je riječ o pojedinim kvotama prekoračenja brzine, ulasku na crveno svjetlo, ulasku preko željezničke pruge u vrijeme kada su rampe spuštene ili sličnim situacijama. Ali jedna je činjenica važna: treba uzeti u obzir da trenutno imamo mnoštvo nenaplaćenih kazni. Tu leži pravi problem, tu treba mijenjati propise. Prije svega, potrebno je popraviti zakon o krivičnom postupku, krivični zakon i pojedine odredbe. Ali najviše zakon o izvršnom postupku, izvršenje krivičnih sankcija, zakon o prekršajima, da bi se konačno stalo u kraj takvim osobama. Jer, možemo mi do u nedogled povećavati kazne, ali to neće imati puno efekta", smatra Kovačević.

Dodaje da povratnici u prekršajima često čak i ne koriste svoja vozila, te voze bez dozvole i slično.

"Potrebno je efikasno oduzimanje imovine stečene krivičnim djelima, prekršajima, narušavanjem carina, korištenjem vozila i drugim slučajevima. Tu se mora djelovati. Vozila treba efikasno oduzimati. Ako su ispravna, a osoba odbija da plati kaznu, treba ih dati na javnu dražbu, Crvenom krstu, obrazovnim ustanovama i slično. Neispravna vozila treba isjeći i baciti u staro željezo jer trenutno imamo ljude koji bukvalno imaju stotine hiljada maraka kazni. E sada, kakvog ima smisla povećavati kazne u nedogled?", pita se Kovačević.

On slikovito pojašnjava da oni koji su pošteni, ako prekorače dozvoljenu brzinu, gledaju odmah da plate kaznu, a kako bi iskoristili onih 50 posto popusta.

"Oni koji neće da plate, neće platiti ni deset maraka. Tu treba tražiti rješenje. Nama su najveći problem povratnici u činjenju prekršaja, kao i oni koji koriste neregistrovana vozila, vozila na tuđe ime i slično. Nisam za to da se nasumično povećavaju kazne, da idu u nedogled, posebno za brzinu ili preticanje na nepreglednim mjestima, gdje je jedini prekršaj to što je prešao punu liniju. Za to se trenutno odmah ide na oduzimanje vozila. Prelazak vozilom preko pune linije jeste kršenje oznake na kolovozu, ali to je kao da se ne poštuje saobraćajna signalizacija. Tu treba razgraničiti mnoge stvari. Pitanje je: da li su baš sva ta preticanja preko pune linije dovoljna osnova i za oduzimanje vozačke dozvole i za izricanje velikih kazni?", zapitao se Kovačević.

Smatra da struka mora dati jasnu podlogu, ali istovremeno treba voditi računa o načinu sprovođenja tih propisa jer ako budemo donosili nove propise, a istovremeno gomilali neplaćene kazne, onda time samo štetimo društvu.

"Šta imamo mi iz posljednjih 25 do 30 godina od rata? Vozila su odlagana na različita odlagališta, i danas iz tih vozila raste trava, a država plaća ležarinu, a nije bila sposobna da kroz izmjene propisa omogući njihovu prodaju putem javne dražbe, kažnjavanje i slične mehanizme", decidan je Kovačević.