Sud Bosne i Hercegovine još izrađuje pisani otpravak presude koju je izrekao predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku za nepoštivanje odluka visokog predstavnika prije 16 dana.
ADVERTISEMENT
Iako to znači da je prošao najkraći zakonski rok za izradu presude, pravnici pojašnjavaju da je to uobičajena praksa državnog Suda i da može proći mjesec i duže.
Iz Suda Bosne i Hercegovine za Detektor su potvrdili da je izrada pismenog otpravka presude u predmetu Milorad Dodik i drugi u toku, te da će biti izrađena u zakonom propisanom roku.
Prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, rok za izradu prvostepene presude iznosi 15 dana od dana izricanja presude, dok u složenim stvarima izuzetno može biti određen rok od 30 dana.
Bubić najavio žalbu
Nakon što advokatskom timu Dodika bude dostavljen pisani otpravak presude, onda će im, ali i Tužilaštvu BiH, biti ostavljena mogućnost žalbe na izrečenu presudu.
Iz Suda BiH za Detektor navode da zakon propisuje da je rok za podnošenje žalbe 15 dana, ali da i tu postoji mogućnost produženja roka na mjesec dana.
Goran Bubić, advokat Dodika u ovom predmetu, najavio je da će podnijeti žalbu, iako su u RS doneseni zakoni prema kojima vlasti ovog entiteta ne priznaju odluke Suda BiH.
"Donesena je prije ovih zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS). I takvo nepravo ne bi trebalo ostati u pravnom životu", odgovorio je Bubić na upit Detektora.
Nakon izricanja presude, u BiH je nastupila politička kriza, nakon što je vladajuća koalicija u NSRS-u usvojila zakone o zabrani djelovanja državnog Suda i Tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području RS.
Ustavni sud je ove zakone stavio van snage, a Tužilaštvo BiH je protiv Dodika i drugih čelnika Republike Srpske pokrenulo istragu za krivično djelo napad na ustavni poredak.
Nakon što su odbili da se odazovu pozivu na saslušanje, Tužilaštvo je naredilo i privođenje Dodika, te premijera RS Radovana Viškovića i predsjednika NSRS Nenada Stevandića.
Osim ovih zakona, NSRS je usvojila Zakon o zaštiti ustavnog uređenja i Nacrt ustava RS kojim se, između ostalog, daje veća autonomija odlučivanja entitetu u odnosu na državu i mogućnost referenduma za secesiju od BiH, ali i uvodi vojska Republike Srpske.