Poljoprivrednici se uveliko pripremaju za proljetnu sjetvu dok će oranice biti zasijane ranije od predviđenog zbog povoljnih vremenskih uslova, najviše s onim kulutrama koje donose siguran prihod. Međutim, ovogodišnja sjetva skuplja je 40 odsto u odnosu na prošlogodišnju, kažu.
ADVERTISEMENT
Oranice na području Federacije Bosne i Hercegovine ove sezone biće zasijane u prošlogodišnjem omjeru.
"Tačan podatak biće poznat iza 31. marta jer do tada traje prijavljivanje površina i ažuriranje podataka. Agrarni budžet je dobar, nije to ni blizu onoga što bi trebalo ali povećava se. Ove godine iznosi oko 183 miliona KM, što i nije tako loše, samo je potrebno kvalitetno rasporediti. Još uvijek Program o raspodjeli tih sredstava nije gotov kao ni Pravilnik. Sve to kilavo ide ali nadamo se da će do punog zamaha sjetve početi," rekao je predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo.
On napominje kako su isplaćeni podstiacji za prošlu godinu i nema dugovanja.
"S tim sredstvima se može krenuti malo u sjetvu, mada je to ove godine dosta skuplje, skoro 40 odsto skuplje u odnosu na prošlu godinu," ističe Bićo.
Upavo to će, kako je ocijenio, predstavljati najveći problem ove godine za poljoprivrednike.
"Čim poskupljuje sjeme, poskupljuju đubriva i gorivo, sve poskupi i logično je da je sjetva skuplja. Tu dolazimo do situacije da ljudi nisu sigurni kolike će cijene otkupa biti. To se godinama unazad dešava sa pšenicom, koja je sve skuplja. Skuplje je sjeme, đubriva, zaštita, skuplje je i gorivo a pšenicam godinama unazad uvijek je ista, ona prosječna 35 do 40 pfeninga dok je poljoprivredniku svake godine proizvodnja sve skuplja i skuplja, tako da to više nije rentabilno raditi," pojašnjava Bićo.
Ako se svemu tome dodaju još vremenske prilike, dolazi do toga da ljudi dignu, kako je rekao "praktično dignu ruke od proizvodnje".
Sjetva sve skuplja ( Izvor: Euronews.ba )
Takvih slučajeva kaže on ima, ali je riječ o manjim proizvođačima.
"Ozbiljni proizvođači se još uvijek bore s neprilikama, radi se kako-tako. Kada je ovakva skupoća, onda se radi nekvalitetna sjetva, što je problem jer na kraju imate nekvalitetan proizvod," poručio je Bićo.
Naglašava da dok se god ne uvede zaštita domaće poljoprivredne porizodnje i doaćeg poljoprivrednika, uvijek će, kako je rekoa, situaicja biti ista i sa pšenciom i sa drugim proizovdima.
"Proizvodnja mesa je praktično ugašena kod nas, sve se uvozi. Tako će biti i sa pšenicom. Stičem dojam da se ovo radi namjerno da se ugasi domaća proizvodnja na račun uvoznog lobija. To vam pokazuju i statistički podaci. Primjera radi uvezete četiri milijarde, izvezete milijardu KM, tako da mi jačamo tuđu ekonomiju a imamo prostor da možemo proizvesti dovoljno za nas kao i da se dobar dio toga može izvesti. Kod nas je sve obrnuto, naše vlasti se oslanjaju da se sve više uvozi, a što manje proizvodi," kategoričan je Bićo.
Skuplja sjetva, novi izazov
"Ljudi se uveliko već pripremaju na pojedinim regionima gdje je moguće tzv. zatvaranje zimske brazde i uopšteno priprema, nabavka đubriva, sjemena i svih ostalih repromaterijala koji su neophodni.
Kalendarski rokovi više ne važe već moramo pratiti vremensku prognozu i u skladu sa temperaturom i vremenskim prilikama, ući u polja. To će vjerovatno biti već od 20. marta i mislim da će se kalendarski rokovi morati pomjeriti unaprijed u odnosu na teoretski rok kakav je bio do sada, a to je 10. ili 15. april," rekao je predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković.
On isitče kako je na području Republike Srpske počela podjela regresiranog goriva.
"To je mjera koja značajno doprinosi poljoprivrednicima. Nedavno je bila isplata subvencija za proizvedene uljarice, to je ono što ide svojim tokom," istakao je Marinković.
Kada je riječ o strukturi sjetve, poljoprivrednici se, kaže, sve više okreću kulturama za koje imaju sigurniju prodaju i stabilniju cijenu.
"To su, prije svega, uljarice, suncokret i soja. Sa određenim firmama već su sklopljeni ugovori u vezi sa sigurnim plasmanom i to je nešto što će uticati na povećanje površina koje su pod uljaricama. Standardno, farmeri moraju obezbijediti dodatne površine pod kukuruzom kako bi osigurali hranu za svoje farme, ostalo je sve stvar ekonomije, kalkulacije i samog opredjeljenja," zaključio je Marinković.
Pšenica kao jesenja kultura, odavno je zasijana na nivou prošlogodišnjih površina koje obuhvataju oko 40.000 hektara.
Da li su sve plodne njive i zasijane? ( Izvor: Euronews.ba )
"Odlična je godina bila do sada. Poljoprivrednici su već krenuli u prihranu. Stanje usjeva je zadovoljavajuće za ovaj period godine," kazao je predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.
Kao savjet poljoprivrednicima, Marinković kaže, potrebno je, obići parcele i provjeriti da li je bilo napada glodara ili insekata, te odraditi i tu vrstu zaštite.
Kada je riječ o nezasijanim površinama na području Republike Srpske, kaže: "po mojim saznanjima nezasijanih površina nema kada je u pitanju poljoprivredno kvalitetno zemljište oranica," zaključio je Marinković.
Uvoz žitarica daleko veći od izvoza
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH tokom prošle godine u BiH uvezeno je 596 864, 591 kilograma žitarica i prerađevina, čija vrijednost iznosi preko 305 miliona KM.
"Izvezeno je 63 340, 587 kg u vrijednosti od 41 365 666," saopštili su iz UIO BiH.
Najviše meljemo, sijemo i mijesimo uvozno brašno iz Srbije, Mađarske, Italije, Hrvatske i Austrije.