ADVERTISEMENT

Sjećamo se, mada je od tada prošlo mjeseci, da smo i mi u Republici Srpskoj imali Uredbu o određivanju marže u prometu proizvoda, kojom su dodatno bile snižene marže na osnovne životne namirnice i proširen obuhvat proizvoda na koji su marže bile ograničene, piše Srpskainfo.

Radilo se o namirnicima koje mnogi koriste, neke i svakodnevno. Na spisku je, između ostalog, tada bila so, svinjska mast, suncokretovo ulje, margarin, mlijeko, jogurt, pšenično brašno, hljeb, šećer, jaja, pavlaka, pileće viršle, parizer, kokošja pašteta, riža, tjestenina, smrznuti grašak i mahune… Tada je marža bila ograničena i za lijekove, hranu za dojenčad i hranu za bebe, kao i za pelene za djecu i odrasle. Ali, ta uredba je stavljena van snage 30. juna lani.

Osim goriva, u RS je sada ograničena cijena bijelog hljeba od 600 grama, proizvedenog od brašna TIP 500, i to na 1,90 KM.

Čudan spisak proizvoda

Onda je prije neki dan odlučeno da se bez marže prodaju proizvodi određeni proizuvodi određenih proizvođača, među kojima su marmelade, sok od paradajza, kečap, majonez, ajvar, palenta, salame, paštete, začin za jelo, obično i kiselo mlijeko, pavlaka, deterdžent i sapun za ruke.

Jesu li to namirnice koje svakodnevno koristimo? Zašto i ovog puta nema brašna, ulja, tjestenine?

Ove životne namirnice se, između ostalog, nalaze na spisku proizvoda sa ograničenom cijenom u Hrvatskoj. Kod njih su ograničene i cijene hljeba, zobenih paljuljica, kajzerica, dvopeka, pancete, šunke, čajne paštete, tirolske i kranjske kobasice, smrznutog oslića, pavlake, svježeg kravljeg sira, ali i narandže, crvenog luka, mljevene kafe, uvinog čaja…

Doduše, u Hrvatskoj je inflacija bila veliki problem i kod njih je inflatorni udar bio jači nego u BiH i zemljama regiona. Ali je i bojkot prodajnih lanaca imao poprilično veliki odziv. Onda je uslijedio ovaj potez hrvatke vlade o ograničavanju cijena.

"U Hrvatskoj je napravljena klima u kojima je zaista nivo cijena hrane bio veoma visok. Pa je uslijedio pritisak stanovništva, Vlada se osjetila pod udarom, a maloprodajni lanci su bili spremni da popuste određeni dio marže kako bi spriječili dalje širenje bojkota", objašnjava ekonomista Predrag Mlinarević.

Inflacijski pritisak

Govoreći o najnovijim proizvodima u RS koji se prodaju bez marže, kaže da to nije prava mjera pomoći onima koji su najpogođeniji rastom cijena osnovnih životnih namirnica. A to je, ističe, srednji sloj stanovništva. Naime, istraživanja Svjetske banke pokazuju da preko 60 odsto svog dohotka srednji sloj troši na hranu, odjeću, obuću i komunalne potrebe.

"Kada govorimo o inflaciji, nas treba da zanima šta se dešava sa indeksom cijena hrane, jer najveći dio dohotka srednji sloj troši na nju. Kada ograničimo marže, postavlja se pitanje kakvog su kvaliteta ti proizvodi. Zatim, ti proizvodi su dostupni svima. Jer, ne ograničavate ničim one koji imaju visoku zaradu da kupe sve te stvari koje su sa nižom maržom. I onda nerijetko to više nije dostuno onima koji imaju najniža primanja", naglašava Mlinarević.

Smatra da je bolji mehanizam konačno napraviti socijalne karte, da se tačno zna sa kojim dohotkom svaki građanin raspolaže, pa da se definiše indeks cijena hrane i onoga na šta troše najveći dio dohotka. I da se odredi mehanizam pomoći.

"Na taj način pomoć bi bila ciljana, ne bi bilo rasipanja, došla bi u ruke onih kojima zaista treba. Ovako je vrlo upitno pitanje kvaliteta, ko se uključio, pa se proizvodi pokupuju, povuku. Ne osjećamo nikakvo dramatično poboljšanje, ali da budemo iskreni, ta mjera je vjerovatno politički djelovala za najlakše iskomunicirati", ističe on.