Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva saopćilo je da su izdvajanja za poljoprivredu u prijedlogu budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2025. godinu, koji je Vlada Federacije BiH utvrdila na posljednjoj sjednici, planirana u iznosu 183 miliona KM dok je 3,5 miliona KM planirano za veterinarstvo.
ADVERTISEMENT
Predloženi budžet za poljoprivredu veći je za osam miliona KM u odnosu na prošlu godinu i predstavlja povećanje od 4,3 posto.
Iako su predložena budžetska izdvajanja za 2025. godinu najveća do sada, ona su i dalje ispod zakonskog osnova koji iznosi od tri do šest posto budžetskih prihoda i primanja u tekućoj godini. Ipak, u skladu su sa Strategijom poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH, koja je na snazi od septembra prošle godine.
"Ovaj budžet je jasna poruka da ova vlada stavlja poljoprivredu u fokus svojih prioriteta i da je spremna da ulaže u održivu poljoprivrednu proizvodnju, inovacije i projekte koji će doprinijeti unapređenju poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH", stava je federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić.
183 miliona maraka za poljoprivredu
Izdvajanja za poljoprivredu prema prijedlogu agrarnog budžeta iznose 183 miliona maraka, i viša su za 8 miliona KM u odnosu na lanjska. Ukupan budžet FBiH za ovu godinu je 8,2 milijarde KM. Konačnu riječ dat će Parlament FBiH, kojem je ovaj dokument upućen na hitno usvajanje.
Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva prihvatila Strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije BiH 2021-2027. godina, a kako za Euronews BiH kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, Nedžad Bićo "ne možemo se držati zakonskog minimuma ili maksimuma ako je na snazi strateški dokument, a on je tako predvidio".
"Tražili smo Strategiju, dobili smo je. Taj dokument predviđa upravo ovoliko sredstava koliko je izdvojeno. Moramo se toga držati. Bilo bi najbolje da je onoliko koliko svi mi tražimo već nekoliko godina, a to je 200 miliona KM", dodao je Bićo.
Nedžad Bićo (Izvor: Printscreen/TVSA)
Ministar Hrnjić je naglasio da kontinuirano povećanje izdvajanja za poljoprivredu jasno pokazuje odlučnost da ulažu u sektor koji je jedan od ključnih za ekonomsku stabilnost, proizvodnju hrane i razvoj ruralnih područja.
"Povećanje iznosa sredstava omogućilo je jaču podršku našim poljoprivrednicima, poboljšanje infrastrukture, uvođenje novih tehnologija i jačanje konkurentnosti naše poljoprivredne proizvodnje na domaćem i međunarodnom tržištu. Vjerujemo da je ulaganje u poljoprivredu ulaganje u budućnost naše zemlje i da će rezultati ovog strateškog pristupa biti vidljivi u narednim godinama, kroz veće prihode poljoprivrednika, bolje uvjete života na selu i stabilniji sektor poljoprivrede", rekao je ministar Hrnjić.
Iz Ministarstva podsjećaju da su izdvajanja za poljoprivredu posljednjih pet godina značajno povećana. Tako je Vlada Federacije BiH za poljoprivredu izdvajala:
- 2020 i 2021. godine budžetom planirala po 87 miliona KM,
- 2022. godine 106 miliona KM,
- 2023. godine 164 miliona KM,
- 2024. godine 175 miliona KM
- 2025. godina 183 miliona KM.
Infografika: Budžet za poljoprivredu 2025. (Izvor: Vlada FBiH)
Ipak, ono sa čime poljoprivrednici nisu zadovoljni jeste reakcija vlasti na krizne situacije, a ove godine bilo ih je nekoliko.
"Dinamika isplate poticaje je dobra, zadovoljni smo. Moglo se to puno brže realizovati, ali, uglavnom, većina proizvodnije je isplaćena, ima malo repova, ali to se dešava svake godine. Što se drugog dijela tiče bilo je problema sa klimom, sa padom paroproizvodnje, sa usporenošću institucija koje su trebale da reaguju u tim situacijama, u tom dijelu nismo nikako zadovoljni. Bila je suša u augustu, pa kasnije poplave, trebalo se odmah reagovati, ali do danas se ništa nije uradilo, dosta je poljoprivrednih površina totalno uništeno. Znači, do danas niko nije reagovao oko toga, rekao je Bićo.
Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH 2021-2027. godina
Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva prihvatila Strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije BiH 2021-2027. godina, koja će sa utvđenim Prijedlogom odluke biti upućena Parlamentu Federacije BiH na usvajanje.
Ova strategija je osnovni srednjoročni strateško-razvojni dokument kojim se utvrđuju politike, ciljevi i mjere za razvoj poljoprivrede i ruralnih područja u Federaciji BiH u periodu programski usklađenom sa periodom trajanja aktuelne Zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije (do 2027.).
Također, Strategijom se utvrđuju ciljevi i prioriteti razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja u Federaciji BiH do 2027. godine, način njihovog ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za provedbu, monitoring, evaluacija i izvještavanja. Definirana su četiri strateška cilja sa utvrđenih devet prioriteta u okviru prva tri cilja, te ukupno 22 precizno definirane mjere.
- Prvi strateški cilj odnosi se na podršku, odnosno poticanje pametnog, otpornog i diverzifikovanog sektora poljoprivrede sa zajamčenom povećanom sigurnošću snabdijevanja hranom.
- Drugi stateški cilj je jačanje primjene ekoloških praksi u proizvodnji kojima se prilagođava i ublažava uticaj klimatskih promjena.
- Treći strateški cilj je jačanje društveno-ekonomske strukture, odnosno održivog razvoja ruralnih područja.
- Četvrti strateški cilj definira modernizaciju poljoprivrednog sektora poticanjem i razmjenom znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima, te promicanjem njihove upotrebe.
Strategija se donosi u uslovima novog zakonskog okvira kojim se ona povezuje sa trogodišnjim i godišnjim planiranjem, čime se direktnim sektorskim akterima osigurava sigurniji i predvidljiviji ambijent, s jasnim uvidom u vrste mjera i načine njihovog provođenja. Na ovaj način proizvođači, otkupljivači, prerađivači i drugi sektorski akteri su u poziciji da spremnije i kvalitetnije planiraju proizvodnje, prodaje i investiranja, što bi trebalo rezultirati održivijim razvojem sektora poljoprivrede.
Koliko Srbija i Hrvatska izdvajaju za poljoprivredu
Poljoprivreda u Evropskoj uniji od njenog osnivanja do danas uvijek je bila osjetljivo socijalno pitanje na koje je odlazila većina evropskog budžeta, a sada je dobija na novoj važnosti.
Hrana i poljoprivreda se sada smatraju komponentama kritične infrastrukture, ranjivim na sajber napade, sabotaže ili geopolitičke poremećaje. Osim toga, fokus je na zdravu, kvalitetnu proizvodnju hrane povezuje poljoprivredu sa politikom javnog zdravstva.
Hrvatska je u budžetskom periodu od 2023 do 2027 za poljoprivredu iz EU dobila 3,8 milijardi eura. Godišnji budžet Hrvatske za poljoprivredu svake godine raste, a budžet Ministarstva poljoprivrede za 2024. godinu iznosio je 1.220.549.795 eura, što je za 5,8 posto više u odnosu na izvorni plan za 2023. godinu.
Za 2025. godinu planira se iznos od 1.268.888.584 eura, a za 2026. od 1.002.266.049 eura.
Za razliku od Federacije BiH, Srbija izdvaja rekordan budžet za poljoprivredu u 2025. godini, čak 7,5 posto od ukupnog budžeta.
Narodna skupština Republike Srbije, za poljoprivredu je opredelila rekordnih 149,5 milijardi dinara (2,4 milijarde KM), što čini čak 7,5 posto ukupnih prihoda budžeta Srbije za narednu godinu. Od ukupnog iznosa, 138,5 milijardi dinara predstavlja budžet Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, dok je preostalih 11 milijardi dinara predviđeno da se vrati poljoprivrednicima kroz refakciju akciza za gorivo.
Budžet Ministarstva poljoprivrede Srbije za 2025. godinu, uvećan je za čak 286 posto u odnosu na budžet iz 2015. godine. Subvencije imaju najveće učešće u budžetu Ministarstva, a blizu 111,4 milijarde namenjeno je za podsticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Nekad se proizvodilo 80 posto, a uvozilo 20
Kako kaže Bićo, upravo ove dvije Bosni i Hercegovini susjedne zemlje su zemlje iz kojih najviše uvozimo.
"Mi našim parama razvijamo njegovu ekonomiju, ili poljoprivredu, kako hoćete. Mi kupujemo, te pare odlaze njima i onda se oni mogu razvijati puno bolje od nas. Mi smo godinama tražili da se zaštiti domaća proizvodnja, da se uvede plavi dizel, jer u BiH ima dovoljno i površina i vrijednih ljudi da možemo proizvodit dovoljno za potrebe BiH. Postali smo totalni ovisnici o uvozu", govori Bićo.
Podsjeća da su potrebe prijeratne Bosne i Hercegovine bile tolike da je bilo potrebno uvoziti svega 20 posto hrane i to onoga što se nije moglo proizvesti.
"Kao što su banane, ananas i slično. Prije rata se proizvodilo 80 posto potreba ondašnje Bosne i Hercegovine", govori Bićo.