ADVERTISEMENT

U odnosu na 2023. godinu, zabilježen je rast uvoza, a izvoz roba iz BiH je smanjen.

Naime, prema podacima koje je Euronewsu BiH dostavila Uprava za indirektno oporezivanje BiH, u 2023. godini uvoz u BiH je bio 29,95 milijardi KM, a izvoz 17,05 milijardi KM.

Najviše je BiH uvozila iz Hrvatske, u novcu je to bilo 5,87 milijardi KM. Druga zemlja iz koje su u BiH stigli proizvodi je Srbija, sa ostvarenih 4,03 milijarde KM uvezene robe. U top pet zemalja koje su najviše uvozile u BiH su i Njemačka, Slovenija i Italija.

Kada pričamo o izvozu iz BiH, Hrvatska je najbolje tržište, sudeći prema podacima UIO BiH. U susjednu zemlju BiH je izvezla 2,62 milijarde KM robe. Nakon Hrvatske, BiH je tokom 2024. godine najviše izvozila u Njemačku, i to 2,49 milijardi KM robe. U Srbiju smo poslali robu vrijednu 1,85 milijardi KM, a osim ove tri zemlje, BiH je najviše izvozila u Austriju i Sloveniju. Ovdje ćemo napomenuti da BiH već drugu godinu zaredom bilježi pad izvoza, s obzirom da je 2022. izvezeno 18,47 milijardi KM robe.

Podaci UIO BiH otkrivaju da je najviše uvezeno mineralnih goriva, ulja i proizvoda njihove destilacije, u vrijednosti od 3,66 milijardi KM, a zatim nuklearne reaktore, kotlove, mašine te aparate i mehaničke uređaje kao i njihovi dijelove - 2,72 milijarde KM.

Sa druge strane, BiH je najviše izvozila električne mašine i opremu i njihove dijelove, aparate za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijski aparate za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelovi i pribor za te proizvode, sve to u vrijednosti od 1,53 milijarde KM. Drugi na listi izvezenih roba jesu nuklearni reaktori, kotlovi, mašine i mehanički uređaji, zbrojno, 1,37 milijardi KM.

Uvoz i izvoz u 2024. godini (Izvor: UIO BiH)

Pad izvoza za 4,32 odsto

Iz Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH za Euronews BiH su rekli da je u prvih 11 mjeseci 2024. godine zabilježen pad izvoza od 4,32 % u odnosu na isti period 2023. Kako kažu, smanjenje izvoza je usko povezano sa slabijom potražnjom za bh. proizvodima, posebno u energetski intenzivnim sektorima, što potvrđuje smanjena industrijska proizvodnja i pad prodaje na ino tržištima. Kada je riječ o proizvodima i tarifama, većinu pada izvoza čine dvije tarife, odnosno dva izvozna proizvoda i to električna energija (pad za skoro 400 miliona KM) i željezo i čelik ( pad za oko 200 miliona KM).

“Pad izvoza je neizbježan zbog velike zavisnosti BiH o tržištu EU i refleksijama na privredne aktivnosti ključnih partnera. Osim toga, trenutna dešavanja u Ukrajini, na Bliskom Istoku, i neizvjesnosti usljed prisutnih geopolitičkih tenzija, doprinose poremećaju tržišnih uslova, i imaju refleksiju i na bh. privredu. MMF za 2025. godinu očekuje rast globalne ekonomije za 3,2 %, kao i očekivani rast lične potrošnje, što ukazuje na mogućnost stabiliziranja inflatornih kretanja kao i zaustavljanje rasta kamatnih stopa”, rekli su iz STK BiH.

Tržište CEFTA-e je drugo najvažnije bh. izvozno tržište, napominju iz STK BiH. Tokom prošle godine se izvoz na ovo tržište smanjivao, s akcentom na izvoz u Srbiju. Smanjenje je najviše uzrokovano smanjenim izvozom energenata što se može povezati s poremećajima u ovom sektoru zbog rusko-ukrajinskog sukoba. Uvoz s CEFTA tržišta je rastao za manje od 1 %, rast uvoza evidentan je kod svih država osim Crne Gore.

Zavisimo od ekonomske aktivnosti u EU

Ekonomisti su saglasni da je pad izvoza rezultat usporene ekonomske aktivnosti u zemljama Evropske unije koje su glavna izvozna tržišta za BiH, prije svega, tu se radi o Njemačkoj, Austriji i Italiji. Osim toga, baš kao što kažu i u STK BiH, ratna dešavanja svakako utiču na tržište.

To ističe i ekonomista Aleksandar Ljuboja, koji za Euronews BiH navodi da je specijalna vojna operacija u Ukrajini izazvala velike geostrateške potrese i dovela prvo do energetske krize, zatim do pucanja kanala snabdijevanja i pucanja tržišta.

“Dolazi do pada industrijske proizvodnje, dolazi do pada zapošljavanja, pada u finansijskim aktivnostima, finansijska tržišta su zamrla, nema projekata koji se finansiraju. Analogno tome dolazi do krize u društvu, od povećanja štednje do smanjenja potrošnja. Smanjena je potrošnja, smanjena je potražnja i dolazimo u poziciju da naš spoljnotrgovinski partneri, kao što su Evropska unija, njene najmnogoljudnije zemlje, prevashodno Njemačka, nemaju više industrijsku proizvodnju koja traži sirovine, poluproizvode, a pogotovo gotove proizvode koje su predmet finalne potrošnje i to se odmah reflektuje na slabije ekonomije, koje dobivaju manje narudžbe”, istakao je Ljuboja, navodeći kao najbolji primjer auto industriju, gdje je došlo do drastičnog pada proizvodnje i prodaje.

Aleksandar Ljuboja (Izvor: RTRS)

S druge strane, kaže Ljuboja, mi smo jedno plitko tržište kada je u pitanju potrošnja finalnih proizvoda, što znači da smo uvozno orijentisani i da smo uvozili robu, pogotovo robu finalne potrošnje.

“To je jednan dio pomodarstva iz socijalističkog nasljeđa, jer smo uvijek govorili da je tuđa roba bolja, a s druge strane nismo razvijali domaću industriju, da kvaliteti i cijena budu dominantni jer nismo imali prostora. Dolazimo do toga da svojim proizvodnjom ne možemo zadovoljiti ni egzistencijalne potrebe, da moramo da uvozimo. Dodajemo tome još uvozne lobije i nestabilnu političku situaciju, dolazimo do jednostavne činjenice da uvoz dominira nad izvozom”, ističe ovaj stručnjak.

Ekonomski analitičar Damir Bećirović je saglasan da je smanjena i industrijska i lična potrošnja u Evropskoj uniji, što se najdirektnije odražava na bh. izvoz.

“S druge strane, položaj izvoznika, naročito u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u prošloj godini i u Republici Srpskoj, je značajno otežan kroz podizanje minimalnog ličnog dohotka, jer veliki dio naših izvoznika otpada na tzv. lon poslove, dakle, tekstil, drvo, prerada kože, gdje je visoko učešće radne snage u samom trošku poslovanja takvih kompanija, što je prošle godine rezultiralo i zatvaranjem nekih pogona u RS, a moglo bi se desiti ove godine i u FBiH”, navodi Bećirović u izjavi za Euronews BiH.

Šta da očekujemo u 2025?

Na pitanje da li BiH može proširiti svoje izvozno tržište, Bećirović kaže da je to kratkoročno teško, pogotovo ako uzmemo u obzir da ekonomska diplomatija u BiH praktički ne postoji.

“Ogromni izvozni potencijali uopšte nisu iskorišteni, niti pokušani da budu iskorišteni, to se prije svega odnosi na tržište SAD, a možda i dijelom na azijska tržišta. Međutim, zbog tradicionalnih i predmetnih veza sa Zapadom i Evropom, veoma mali broj naših preduzetnika, u stvari, traži ta nova tržišta i na neki način igra na sigurno tržište”, istakao je Bećirović.

Damir Bećirović (Izvor: Tuzlapress.ba)

Ljuboja kaže da se izvozno tržište ne može proširiti izvan Evrope zbog sankcija koje se nametnule SAD. On kaže da će i 2025. godina biti nestabilna godina, i dok god se ne riješi pitanje nekoliko velikih sukoba neće se stabilizovati ni ekonomija, a energetska kriza će se produbiti novim sankcijama SAD. Ni Bećirović nije baš optimističan kada govorimo o 2025. godini, te kaže da će se trend rasta uvoza a smanjenja izvoza nastaviti.

“Najave Evropske unije nisu nimalo optimistične, sve više i više se zagovaraju izolacionističke ekonomske politike u brojnim evropskim državama, tako da mislim da će se ovaj trend pada izvoza nastaviti i u ovoj godini”, zaključuje Bećirović.