ADVERTISEMENT

Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) za Euronews.ba naveli su da je do sada u Bosnu i Hercegovinu stiglo 468.975 narudžbi iz Temua.

U carinsku ispostavu Sarajevo su stigle 72.759 narudžbe, a najniža cijena koja je zabilježena iznosi 72,41 KM.

Najveći iznos ocarinjene robe iznosi 1.109 KM, što je kako iz UIO navode najveća vrijednost robe kada je riječ o narudžbama s Temua.

Carinska ispostava Tuzla zabilježila je prijem 18.104 paketa s Temua, dok je u carinsku ispostavu Banja Luka stiglo 180.846 paketa.

Rečeno nam je da su pošiljke uglavnom bile u vrijednost od 90 do 300 KM. Najveća pojedinačna pošiljka bila je u vrijednosti 590 KM i vraćena je pošiljaocu iz razloga što nije želio platiti carinske dažbine.

U carinsku ispostavu Gradiška stiglo je 129.020 paketa, a u Trebinje 68.246.

Najveća vrijednost narudžbe u Trebinju je iznosila 309 KM, a prosječna vrijednost je bila ispod 100 KM.

Temu (Izvor: Profimedia)

"Kada je riječ o pošiljkama koje se uvoze putem aplikacije Temu, analiza do sada dostavljene i predočene dokumentacije carinskim kancelarijama pokazuje da se radi o pošiljkama s 'robom zanemarive vrijednosti'. Te pošiljke su poslane direktno iz druge države fizičkim licima u Bosni i Hercegovini, na različite adrese, i ne prelaze iznos od 300 KM po pošiljci. Za ove pošiljke traži se oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, u skladu s članom 207. Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini te članovima 24. i 25. Odluke o uslovima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina", kazali su nam iz UIO.

Trgovinske manipulacije u Bosni i Hercegovini

Savremene tržišne pojave, poput rasta popularnosti platformi kao što je Temu, stvaraju izazove za domaće tržište Bosne i Hercegovine.

S jedne strane, potrošači profitiraju od niskih cijena i široke ponude proizvoda, dok s druge strane, domaći proizvođači trpe zbog nelojalne konkurencije i otežanog pristupa tržištu.

Također, veliki broj potrošača izložen je tržišnoj manipulaciji o čemu je za Euronews.ba govorio ekonomski analitičar Muris Čičić.

Muris Čičić (Izvor: Ustupljena fotografija)

Svakodnevna pojava je da proizvodi koji na Temuu i sličnim platformama koštaju vrlo malo, na domaćim platformama budu i do deset puta skuplji.

Trgovci često koriste ovu razliku u cijenama kako bi ostvarili veliku zaradu, manipulišući tržištem na štetu potrošača.

Pritom, oni koji nisu upoznati s online trgovinom i platformama poput Temua često nisu ni svjesni ove razlike, pa nesvjesno plaćaju puno više za iste proizvode, istakao je Čičić

"Događanja na tržištu koja su omogućena određenim disbalansima cijena i kvalitete, dovode do nesnalaženja u ovim pojavama koje se dešavaju. Ovo nije jedina stvar koja se pojavila, pojavit će se još njih, jer ogromna su tržišta i ogromne su disproporcije, kada govorimo o tržištu Bosne i Hercegovine i tržištu Kine to nisu iste kategorije", dodao je Čičić.

Kako Čičić navodi, jasno je da globalne tržišne promjene imaju značajan uticaj na domaće tržište, te da će događanja na svjetskoj sceni oblikovati i našu ekonomsku realnost.

"Ako se treba braniti od tih tržišta, lakše se braniti Americi i njihovom tržištu, nego Bosni i Hercegovini i bosanskom tržištu, jer mi imamo vrlo specifičnu strukturu tržišta i nije nam lako opredijeliti šta je to zapravo strategija i ko strategiju vodi" dodao je on.

Ovaj disbalans ugrožava ekonomiju Bosne i Hercegovine, jer onemogućava domaće proizvođače da i oni budu kreativni i proizvode po niskim cijenama u ogromnim količinama.

Čičić zaključuje kako naša tržišna strategija mora biti pažljivo razrađena kako bi se sačuvala ravnoteža između zaštite domaće ekonomije i omogućavanja slobodnog tržišnog takmičenja.