ADVERTISEMENT

"Smatramo da reforme moraju biti rezultat dijaloga i realnih potreba domaće privrede, a ne mehaničko prepisivanje rješenja koja ni same države Evropske unije još uvijek ne primjenjuju u punom obimu. Činjenica da se pojedini modeli fiskalizacije u EU uvode tek od 1. januara 2027. godine, kao i iskustvo Hrvatske, gdje je implementacija fiskalizacije 2.0 izazvala ozbiljne probleme i nezadovoljstvo privrednika, jasno pokazuje da ovakav pristup nosi velike rizike ukoliko se provodi bez prilagodbe lokalnom ekonomskom kontekstu. Dodatno zabrinjava što je UMSP uputio više od deset konkretnih amandmana, ali nijedan od njih nije prihvaćen, čime je propuštena prilika da se zakon učini pravednijim i primjenjivijim za mikro, mala i srednja preduzeća", pojasnili su.

Dodali su da UMSP već u ovoj fazi upozorava da određene odredbe zakona i način njegove buduće implementacije izazivaju ozbiljnu zabrinutost među privrednicima, posebno mikro, malim i srednjim preduzećima.

"Postoji realan rizik da fiskalizacija, umjesto alata za uređenje tržišta, postane dodatni finansijski i administrativni teret za one koji već nose najveći dio realne ekonomije.

UMSP upozorava da postoje realni rizici da implementacija ovog zakona dovede do:

- povećanja troškova poslovanja kroz obavezne softverske prilagodbe, licence i tehničku infrastrukturu;

- centralizacije tržišta softverskih rješenja i stvaranja monopola nad fiskalnim sistemima;

- tehničkih problema i prekida rada u početnoj fazi primjene;

- dodatnog administrativnog opterećenja za male privrednike;

- nejasnih i nedovoljno definisanih podzakonskih akata koji mogu proizvesti pravnu nesigurnost;

- neravnopravnog položaja malih u odnosu na velike sisteme koji imaju resurse za brzu prilagodbu.

Posebno problematična je odredba kojom se fiskalizuju otpremnice i narudžbenice. Riječ je o dokumentima koji nisu fiskalni, već logistički i poslovni, pa njihovo uključivanje u sistem fiskalizacije stvara pravnu i tehničku konfuziju", naveli su.

Prema njihovom mišljenju ovakvo rješenje može dovesti do dupliranja evidencija, dodatnih troškova i nepotrebnog administrativnog opterećenja, bez jasnog efekta na suzbijanje sive ekonomije.

"Ipak, valja istaći pozitivne odredbe zakona poput toga da ugostitelji koji svakodnevno koriste fiskalne uređaje neće biti prisiljeni odmah izdavati fiskalne račune za svaku gotovinsku ili kartičnu transakciju, što ublažava problem usklađivanja naplate i fiskalizacije u praksi. Ova mjera pokazuje da zakon može sadržavati rješenja koja olakšavaju rad privrede, ali je važno da se takvih praktičnih i proporcionalnih rješenja bude više u daljoj implementaciji.

UMSP stavlja sve svoje resurse, znanje i kapacitete na raspolaganje institucijama Federacije Bosne i Hercegovine u procesu implementacije ovog zakona. Naš cilj je da kroz konsultacije i otvoren dijalog osiguramo da sistem fiskalizacije zaživi na način koji će biti pravičan, funkcionalan i održiv za sve – bez favorizovanja velikih na štetu malih. UMSP suštinski nije protiv ovakvog zakonskog rješenja, nego se zalaže za konstruktivan dijalog sa institucijama kako bi se postojeći zakon prilagodio potrebama privrede i unaprijedio u mjeri koja je pravedna i održiva za mikro, mala i srednja preduzeća. Naša poruka je jasna: fiskalizacija mora biti alat razvoja i uređenja tržišta, a ne mehanizam dodatnog pritiska na male i srednje privrednike koji već nose najveći dio tereta ekonomije Federacije Bosne i Hercegovine. Za sve dodatne inofrmacije, stojim na raspolaganju", zaključili su.