Bosna i Hercegovina i dalje nema zakon koji bi građanima omogućio lični bankrot, kontrolisani sudski postupak za rješavanje lične prezaduženosti. Time BiH ostaje među rijetkim evropskim zemljama bez ovog mehanizma, što građanima koji se suočavaju s ovim problemom uskraćuje formalni put ka finansijskom oporavku. U takvom pravnom vakuumu stvara se svojevrsno "crno tržište" potraživanja: agencije za naplatu dugova otkupljuju i utjeruju dugovanja bez jasnih pravila i nadzora.
ADVERTISEMENT
Prema podacima Centralnog registra kredita Centralne banke Bosne i Hercegovine, evidentiran je otkup preko 168 miliona KM nenaplativih kredita fizičkih lica (građana) tokom 2023. godine, piše Bloomberg Adria.
Sanjin Arifagić direktor Outbox Consultinga u razgovoru za Bloomberg Adriju kaže kako ova situacija ukazuje na hitnu potrebu da se zakonski uredi oblast ličnog bankrota radi zaštite i građana i povjerilaca.
"Ovo je posebno bitno uzimajući u obzir da su finansijska opterećenja građana kod domaćih banaka dostigla 12,88 milijardi KM krajem 2024. godine, uz dodatnih preko jednu milijardu KM duga kroz mikrokreditne organizacije. Preko dvije trećine tog zaduženja odnosi se na nenamjenske potrošačke kredite", pojašnjava Arifagić.
Prema njegovim riječima, zakonsko uređenje ličnog bankrota bi predstavljalo jednu vrstu spasa za prezadužene građane, jer bi im omogućilo kontrolisani izlaz iz prezaduženosti i određeni "novi finansijski početak".
Ovakvo rješenje zagovaraju i organizacije za zaštitu potrošača jer smatraju da bi takav zakon pružio zaštitni mehanizam građanima koji više nisu u mogućnosti servisirati svoje obaveze prema povjeriocima, dodaje on.
"Trenutno se banke i drugi povjerioci vode vlastitim pravilima, a dužnici su, na drugoj strani, prepušteni sami sebi. Uvođenje ličnog bankrota dalo bi prezaduženim građanima mogućnost da na zakonit i vremenski ograničen način izađu iz dužničke krize, umjesto da se dugoročno guše u dugovima ili budu izloženi agresivnoj naplati potraživanja", navodi Arifagić.
Pored toga što bi bio od pomoći građanima, zakonsko uređenje bi dodatno unaprijedilo proces usklađivanja sa evropskim standardima. Gotovo sve zemlje Evropske unije su propisale institut lične nesolventnosti ili potrošačkog stečaja.
Bez obzira što lični bankrot ne predstavlja formalni uslov za članstvo u Evropskoj uniji, njegovo uvođenje bilo bi korisno radi zaštite tržišta i građana i stvaranja uravnoteženijeg odnosa između povjerilaca i dužnika.
Međunarodni monetarni fond (MMF) je, na primjer, zahtijevao od Srbije donošenje zakona o ličnom bankrotu kao dio finansijskih reformi, a nema razloga da slične preporuke ne bi važile i za Bosnu i Hercegovinu.
Očekivani efekti u pravnom i ekonomskom kontekstu
Uvođenje instituta ličnog bankrota imalo bi brojne pravne i ekonomske posljedice. Kao pozitivni pravni efekat ističe se stvaranje jasnog vansudskog i/ili sudskog postupka u kojem bi se precizno odredila prava i obaveze i dužnika i povjerilaca.
Detalje o ličnom bankrotu čitajte na Bloomberg Adria.