S više od 500 javnih poduzeća na različitim razinama vlasti, ovaj sektor predstavlja značajan segment ekonomije Federacije BiH.
ADVERTISEMENT
Međutim, zastarjeli zakoni i nedovoljno modernizirano poslovanje opterećuju njegovu učinkovitost. Može li novi zakonski okvir pokrenuti transformaciju i omogućiti ovim poduzećima da postanu pokretači gospodarskog rasta?
Na 21. Revicon Međunarodnom ekonomskom forumu "Zelena transformacija i održivo poslovanje", koji se održava 4. i 5. prosinca 2024. u Dubrovniku, ključna pitanja reformi javnog sektora našla su se u središtu pažnje.
Mirjana Vučić, pomoćnica federalnog ministra za privredne financije, istaknula je kako reformski procesi moraju osigurati veću otpornost, transparentnost i odgovornost javnih poduzeća.
Transparentnost i korporativno upravljanje kao prioritet
"Neophodno je donijeti novi zakonski okvir koji će omogućiti veću transparentnost i odgovornost javnih poduzeća, ali i njihovu otpornost na tržišne izazove," istaknula je Vučić.
Prema njenim riječima, ključne promjene trebaju se temeljiti na modernim standardima korporativnog upravljanja, uključujući redovitu objavu financijskih izvještaja, usklađivanje s međunarodnim financijskim standardima i jasno definiranje odgovornosti upravljačkih struktura.
Novi zakon trebao bi naglasiti temeljne principe korporativnog upravljanja: transparentnost, učinkovitost, odgovornost i društvenu odgovornost. Ovi principi postavili bi temelje za dugoročnu održivost i otpornost javnih poduzeća.
Tehnološka modernizacija: Ključ za konkurentnost
Jedan od najvećih izazova s kojim se javna poduzeća suočavaju je tehnološka zastarjelost. Strateško ulaganje u modernizaciju tehnologija i optimizaciju poslovnih procesa ključno je za povećanje njihove efikasnosti i konkurentnosti.
"Ulaganje u modernizaciju nije samo pitanje tehnološkog napretka, već i pitanje opstanka ovih poduzeća na sve zahtjevnijem tržištu," naglasila je Vučić.
Dodatni izazov je nedostatak adekvatnog nadzora. Uspostava posebnog regulatornog tijela za javna poduzeća mogla bi osigurati potpunu implementaciju principa korporativnog upravljanja i smanjenje rizika.
"Primjeri iz financijskog sektora pokazuju da dobro postavljena regulatorna tijela mogu značajno smanjiti rizike. Sličan model treba primijeniti i na javna poduzeća," dodala je Vučić.
Zelene obveznice: Finansiranje održivog razvoja
Pored reformi, Goran Miraščić, savjetnik premijera Federacije BiH, ukazao je na važnost korištenja inovativnih financijskih instrumenata poput zelenih obveznica. Prema njegovim riječima, ove obveznice pružaju priliku za financiranje održivih infrastrukturnih projekata i ubrzanje energetske tranzicije, što je ključno za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.
"Obveznice za ciljeve održivog razvoja omogućavaju pristup kapitalu po povoljnijim uvjetima, zahvaljujući 'zelenoj premiji' koja nudi niže prinose u odnosu na tradicionalne obveznice. Iako BiH već ima regulatorni okvir usklađen s EU, zelene obveznice još nisu u širokoj primjeni, što otvara značajan prostor za rast," objasnio je Miraščić.
BiH se suočava s investicijskim jazom od 6,6 milijardi KM u sektoru energetike, što naglašava potrebu za hitnim povećanjem ulaganja u obnovljive izvore energije.
"Ubrzanje prelaska na obnovljive izvore energije zahtijeva značajna početna ulaganja, ali će dugoročno donijeti profitabilne rezultate," istaknuo je Miraščić.
Reforme i inovacije za održiv rast
Reforme javnih poduzeća koje uključuju modernizaciju zakona, tehnologija, i nadzora predstavljaju ključne korake ka otpornosti i konkurentnosti ovog sektora.
"Javna poduzeća trebaju postati generatori i pokretači razvoja, a to je moguće uz implementaciju svih navedenih mjera," zaključila je Vučić.
S druge strane, primjena inovativnih financijskih instrumenata poput zelenih obveznica može ubrzati održivi gospodarski rast BiH, čineći je manje ovisnom o fosilnim gorivima i otpornijom na izazove budućnosti.
Municipalne obveznice: Alat za održivi razvoj lokalnih zajednica
U vremenu kada lokalne zajednice sve češće traže inovativne i pristupačne načine za finansiranje ključnih infrastrukturnih projekata, emisija municipalnih obveznica se pokazala kao efikasan i održiv mehanizam.
Ove obveznice omogućavaju općinama i gradovima da prikupe potrebna sredstva za projekte poput izgradnje škola, sportskih centara, modernizacije vodovodnih mreža i saobraćajne infrastrukture, uz minimalno opterećenje budžeta.
Kako navodi Alija Aljović, pomoćnik ministra u Sektoru za budžet i javne rashode u Vladi Federacije BiH, municipalne obveznice nude dvostruku korist:
„S jedne strane, one omogućavaju povoljnije zaduživanje lokalnih vlasti, a s druge strane investitorima (koji ne moraju biti u pravilu komercijalne banke) pružaju priliku za stabilna i sigurna ulaganja.“
Municipalne obveznice imaju, u pravilu, niže kamatne stope u poređenju s tradicionalnim kreditima i često nude fleksibilnije uslove otplate. Istovremeno, investitori (pored komercijalnih banka to mogu biti osiguravajuća društva, fondovi, javna i privatna preduzeća ali i građani) u ovim obveznicama vide siguran oblik ulaganja s atraktivnim prinosima. Pored toga, mogućnost trgovanja ovim obveznicama na finansijskim tržištima doprinosi njihovoj likvidnosti.
Primjeri iz BiH pokazuju značaj ovih instrumenata. Općina Tešanj je emisijom obveznica finansirala izgradnju poslovne zone Glinište, dok je Cazin ulagao u rješavanje imovinsko-pravnih pitanja i razvoj zone Ratkovac.
„Ovi projekti donose i ekonomske i društvene koristi, otvarajući nova radna mjesta i poboljšavajući kvalitet života,“ naglašava Aljović.
Dilema između obveznica i kredita
Lokalne vlasti se često suočavaju s izborom između dugoročnih kredita i emisije obveznica. Dok su krediti brži i jednostavniji za realizaciju, obveznice nude dugoročniju stabilnost i širu bazu investitora. Ipak, u BiH, nedovoljna razvijenost tržišta kapitala i složenost postupka izdavanja obveznica mogu predstavljati izazov.
„Iako postoje zakonske regulative koje omogućavaju emisiju municipalnih obveznica, njihova primjena je i dalje ograničena,“ ističe Aljović, dodajući da je neophodno povećati svijest o prednostima ovog modela finansiranja te osposobiti kadrovske kapacitete koji će raditi na emisiji ovih vrijednosnih prapira.
Šira upotreba municipalnih obveznica mogla bi značajno unaprijediti infrastrukturne projekte u Bosni i Hercegovini, uključujući one u oblasti zaštite životne sredine. Ovi finansijski instrumenti omogućavaju realizaciju ključnih projekata i podstiču dugoročni ekonomski razvoj lokalnih zajednica.
“Za lokalne vlasti, ovo je prilika za jačanje otpornosti javnog sektora i poboljšanje kvaliteta života građana kroz strateške investicije. S pravim pristupom i edukacijom kadrovskih kapaciteta, municipalne obveznice bi mogle postati standardni alat za finansiranje lokalnog razvoja,” zaključio je Aljović.